„Namjera sudjelovanja na izborima 9. lipnja niža je u slučaju glasovanja za izbor predstavnika Rumunjske u Europskom parlamentu nego u slučaju izbora lokalnih izabranih dužnosnika; 60% sudionika istraživanja izjasnilo se da će sigurno glasati na izborima za Europski parlament u odnosu na 69% onih koji su izjavili da će sigurno izaći na lokalne izbore”, navodi IRES prema najnovijem istraživanju.
Prema citiranom izvoru, “gotovo jedan od 10 Rumunja (9%) ne zna da se europski parlamentarni i lokalni izbori održavaju 9. lipnja”.
Polovica ispitanika procjenjuje da sada živi lošije nego prije 10 godina. Samo troje od 10 Rumunja kaže da živi bolje nego prije deset godina, a jedan od pet kaže da živi isto.
Ulazak Rumunjske u Europsku uniju Rumunji povezuju pozitivno, a više od polovice sudionika istraživanja tvrdi da je naša zemlja više dobila integracijom. Točnije, 56% tvrdi da je Rumunjska “pobijedila više”, 37% da je izgubila više, 4% je navelo da “nije dobila ni izgubila”, a 3% nije odgovorilo.
Percepcija dobrobiti članstva
„Iz perspektive sudionika ankete, Rumunjska je imala što dobiti integracijom u EU u smislu: privlačenja stranih ulaganja, izgradnje autocesta ili popravaka cesta, ali i kada je riječ o pristupu zdravstvenim uslugama, o poboljšanju situacija ranjivih skupina ili obnova povijesnih zgrada/spomenika, otvaranje radnih mjesta, vanjska politika zemlje ili neometano poslovanje rumunjskih poduzeća.
No, kada je riječ o rumunjskoj poljoprivredi, 57 posto smatra da je naša zemlja u tom pogledu imala što izgubiti ulaskom u EU. A veličinu antikorupcijske borbe ispitanici ocjenjuju negativno”, navode u IRES-u. 73% Rumunja smatra da bi zemlja trebala ostati u EU.
Trnovito pitanje Schengena
84% onih koji su odgovorili na pitanja smatra da je “dobro” ući u Schengen. Ali izgledi ne izgledaju zadovoljavajuće. 45% anketiranih smatra da će Rumunjska 2024. godine ući i kopnenim putem u Schengen, ali 50% je mišljenja da neće ući, dok 5% ne zna ili ne može cijeniti.
Daleko najveća prijetnja EU u nadolazećim godinama je rat u blizini Unije (40%), a daleko terorizam (11%).
Metodologija
Istraživanje je provedeno na uzorku od 1108 ispitanika, jednostavnom, slučajnom, nacionalno reprezentativnom, podaci prikupljeni CATI metodom, u razdoblju od 1. do 4. travnja 2024. Maksimalno dopuštena pogreška ±2,9%. Studij se samofinancira.