Nije riječ o ratnom vijeću, kako želi naglasiti ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, ali odjek sukoba koji raspiruju međunarodnu scenu – od Ukrajine do Bliskog istoka – svakako odjekuje u zgradi Europa u Bruxellesu, gdje je 27 šefova Država i Vlada EU. U svom govoru tijekom radnog zasjedanja na kojem sudjeluje i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres, premijerka Giorgia Meloni ne krije zabrinutost za izglede izraelske kopnene operacije u Rafi, palestinskom gradu na jugu pojas Gaze. I u nadi za atrenutna humanitarna pauza priprema za prekid vatre održiv, ističe kako EU može i mora igrati vodeću ulogu u rješavanju krize.
Također je središnje mjesto u govoru premijera pitanje migranatajedno od pitanja koje će biti na vrhu dnevnog reda talijanskog predsjedanja G7: trgovci ljudima su “naši neprijatelji i neprijatelji razvoja najsiromašnijih nacija”, kaže Meloni pred čelnicima EU, postavljajući naglasak na Plan Mattei drag talijanskoj vladi (“zamašnjak”, prema čelniku FDI-ja, za ulaganja i rast afričkih naroda) i poziva na oštru ulogu UN-a u borbi protiv ilegalne imigracije.
Ali to je još jednom Rusko-ukrajinski sukob zauzeti veliki udio u raspravi u Europskom vijeću. Konkretno, čelnici raspravljaju o mogućnosti da iskoristiti dodatnu zaradu koja proizlazi iz zamrzavanja sredstava Ruske središnje banke za kupnju dodatnog oružja i streljiva biti dodijeljen Ukrajini. Hipoteza s kojom se slaže i njemački kancelar Olaf Scholz, a koju podržava i sam ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky u svojoj video vezi sa summitom EU. Pitanje streljiva predstavlja “vitalno” pitanje za Kijev, kaže Zelensky, koji poziva EU da poveća svoju potporu: “Nažalost – optužuje ukrajinski predsjednik – korištenje topništva na prvoj liniji od strane naših vojnika je ponižavajuće za Europu, u osjećaj da Europa može dati više. I bitno je to sada pokazati.” Čak je i mađarski premijer Viktor Orban, jedini europski čelnik koji je čestitao ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na ponovnom izboru, procurio da je Budimpešta voljna pregovarati o prijedlogu Europske komisije da se iskoristi višak dobiti od blokirane ruske imovine.
Na marginama Vijeća, visoki predstavnik EU-a Josep Borrell pokušava smiriti napetosti nakon izjava nekih europskih čelnika – uključujući Francuza Emmanuela Macrona – o opasnosti od rata u EU-u: “Ne smijemo nepotrebno plašiti ljude: rat nije neizbježan” u Europi, ističe Borrell ističući kako je za budućnost potrebno “povećati naše obrambene sposobnosti”.
Ali projekt zajedničke obrane ostaje na otvorenom moru. Italiji se sviđa mogućnost korištenja euroobveznica za povećanje ulaganja u obranu. Njemačka i štedljive zemlje, međutim, i dalje se protive ovoj perspektivi. Nakon večere kojom se završava prvi dan rada, Meloni i ostali čelnici usvajaju zaključke o Bliskom istoku, uz zahtjev za hitnom humanitarnom stankom u Gazi, proširenju (početak pregovora za pristupanje BiH) i Ukrajini. Što se tiče proširenja, Palazzo Chigi izražava “veliko zadovoljstvo” zbog “povijesne odluke Europskog vijeća da otvori pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom”, cilja kojemu “Italija s uvjerenjem teži”. Ovom odlukom, ističe Predsjedništvo Vijeća u noti, Europska unija “šalje jasnu i nedvosmislenu poruku ne samo Sarajevu, već i cijelom Zapadnom Balkanu”.
Ali kako se približava europsko glasovanje u lipnju, pitanje o savezništva. Ako je za čelnika Lige Mattea Salvinija – koji će u subotu biti domaćin suverenističkog skupa Identitet i demokracija u Rimu – glasovanje za predsjednicu Europske komisije u odlasku Ursulu von der Leyen za bis vođenje EU vlade “nezamislivo”, Drugačija je situacija za Giorgiu Meloni koja je u njemačkom čelniku pronašla čvrstog saveznika u Europi. Ali unutar europske obitelji FDI-a, konzervativaca i reformista (sada okupljenih u Subiacu na summitu), postoje vrlo različite pozicije, poput one Voxa koji bi reizbor von der Leyen vidio kao dim i ogledalo. (dopisnik Antonio Atte)
