Ako govorimo izravno o krizi u struci, onda se ovdje, mislim, prvo moramo pozabaviti dvije važne točke.
- Preporuka broj jedan.
- Preporuka i scenarij broj dva.
Prva točka je sama dijagnoza, tj. moramo utvrditi da se kod vas dogodila upravo kriza i izgaranje, a ne da npr. samo kronično ne spavate dovoljno ili ste u zadnje vrijeme premoreni.
Druga točka, koja mi se čini najvažnijom, jest razumjeti zašto nam se krize događaju. Istina je da se krize događaju u različitim razmjerima za sve nas.
Maria Chistyakova, stručnjakinja internetske publikacije BelNovosti, voditeljica ljudskih resursa s dugogodišnjim iskustvom i savjetnica za karijeru, govori o tome kako preživjeti profesionalno izgaranje.
Dakle, o dijagnozi.
Evo male psihološke napomene: kriza ili burnout ima hrpu markera od 7 do beskonačno. Neki od najsvjetlijih su pospanost, kronično kašnjenje na posao, ravnodušnost ili čak ljutnja na sve radne zadatke i aktivnosti.
Glavni i opći način utvrđivanja i znaka krize je samopromatranje. Kada izgorimo, naša psiha počinje na sve moguće načine sabotirati sve radnje koje nam uzrokuju stres. U ovom slučaju govorimo o poslu.
Stoga je vrijedno obratiti pažnju na trajanje stanja, a ne na jednokratni umor.
Ako razmišljate o tome zašto dolazi do krize i kako je spriječiti, onda, kako mi se čini, može biti nekoliko scenarija i preporuke:
Preporuka broj jedan.
Rastite u svom poslu. Znam da zvuči banalno, ali ovo je ista neosporna istina koja stvarno djeluje. Čitajte stručnu literaturu, komunicirajte s kolegama i vodećim stručnjacima u svom području, putujte ili se pridružite online konferencijama i susretima.
Prema neuroznanstvenicima, naš je mozak iznimno zanimljiva, ali prilično lijena stvar i voli razmišljati i ponašati se prema obrascima kako bi uštedio energiju.
A samo unošenje novih i svježih informacija i dojmova kroz obuku ili komunikaciju s drugim ljudima koji se bave sličnim poslom kao i vi možete proširiti i unijeti nove boje u sliku svijeta.
Čini mi se da je osobna komunikacija ovdje posebno cool, jer. drugi vas ljudi mogu potaknuti na nove profesionalne ideje ili rješenja, razmijeniti iskustva i pomoći vam da vidite neke nove prilike.
Kada smo zatvoreni unutar 4 zida svog ureda, vrlo smo ograničeni u mogućnosti da svoj posao pogledamo iz drugog kuta i vidimo nešto novo.
Moja preporuka za djelovanje: na Googleu pronađite 10 najboljih časopisa o vašoj profesionalnoj temi, 10 najboljih konferencija i 10 najboljih stručnjaka ili govornika.
Već ćete dobiti popis za proučavanje i komunikaciju. Ono što je super je to što mnoge vrhunske konferencije u industriji mogu čak biti besplatne za prisustvovanje, naravno uz određeni napor s vaše strane.
Na primjer, možda ćete trebati motivacijsko pismo ili ispuniti kreativni zadatak.
Primjerice, početkom prošle godine moj kolega iz HR-a uspio je potpuno besplatno odletjeti na industrijsku konferenciju za djelatnike restorana u Istanbulu. Kaže da je bilo jako cool. Dragocjena i inspirativna bila je komunikacija s ostalim sudionicima, a ne samo i ne toliko sam program konferencije.
Preporuka i scenarij broj dva.
Događa se da je izgaranje signal da trebate promijeniti prof. regija. I tu, mislim, nema ništa kriminalno. U posljednje vrijeme sve više uzima maha koncept cjeloživotnog učenja koji se svodi na to da ćemo svi zbog produljenja životnog vijeka 2-3 puta u životu promijeniti zanimanje.
A situacija kada se jednom visoko obrazuje, a onda cijeli život radi u okviru tog obrazovanja, ostala je samo u generaciji naših roditelja.
Čini mi se da je ovaj koncept sasvim opravdan, jer. i iz vlastitog iskustva i iz iskustva svojih prijatelja, kolega, vidim koliko se mnogi transformiraju ili potpuno mijenjaju svoj karijerni put.
Mislim na to da je, možda, pomalo zastarjela tema izgaranja u smislu da ju je potrebno prevladati i svakako ostati u profesiji.
Štoviše, gospodarska stvarnost, odnosno njezina nepredvidivost i ovisnost o dosad nepoznatim vanjskim čimbenicima, očito mijenja tržište rada i od svih nas zahtijeva više fleksibilnosti i hrabrosti.
Ukratko, moj preporuke prepoznati i spriječiti krizu u profesiji:
1. Pazite na sebe. Ako, dugoročno gledano, stalno imate negativne emocije, pa čak i fizičke senzacije (glavobolja, prehlada) s vašeg trenutnog radnog mjesta, onda možda vrijedi nešto poduzeti.
2. Natjerajte svoj mozak da uči i izvlači nove korisne informacije, pišite na FB ili drugim društvenim mrežama stručnjacima u svom području, promatrajte i proučavajte njihove projekte.
3. Ako sagorijevanje nije povezano s dosadom, tada biste trebali razmisliti o promjeni svoje karijere. Može biti teško i zastrašujuće, ali će se na kraju svakako isplatiti!
Fotografija: Pixabay
