Top 6 loših navika koje negativno utječu na zdravlje mozga

Jeste li znali da pametne tehnologije olakšavaju rad, ali u isto vrijeme iscrpljuju ljudski mozak?

Kakav je radni dan za većinu nas?

Ustajemo rano ujutro, brzo doručkujemo i odlazimo na posao. Usput pregledavamo e-mail ili vijesti na mobitelu, kako bismo još osam sati proveli za monitorom radnog računala, a navečer uz TV ekran.

Ovakav način života dovodi do nedostatka sna, niske tjelesne aktivnosti, multitaskinga, preopterećenosti informacijama i socijalne izolacije, što zajedno negativno utječe na mozak.

Pogledajmo pobliže ove loše navike i saznajmo zašto ih se trebaš čuvati.

1. Nema kretanja

Osim na tjelesnu dobrobit, tjelovježba pozitivno utječe i na mentalno zdravlje.

Prema nekim studijama, sjedilački način života remeti veze neurona u mozgu, uzrokujući pad kognitivnih funkcija poput pamćenja, pažnje i sposobnosti planiranja.

Osim toga, sjedilački način života onemogućuje zasićenje tijela kisikom, što znači da i mozak i drugi organi i tkiva doživljavaju gladovanje kisikom.

Zauzvrat, kao rezultat aktivnih pokreta, kisik ulazi u svaku stanicu i, naravno, u stanice mozga, što pomaže boljoj koncentraciji, učenju i razmišljanju.

2. Multitasking

Držite li svoj pametni telefon u rukama dok pišete poruke dok hodate, slušate podcaste dok vozite, gledate video zapise ili razgovarate na večeru?

Međutim, prema mnogim znanstvenicima, takav multitasking (sposobnost obrade nekoliko procesa u isto vrijeme) ne koristi mozgu, budući da jednostavno prelazite s jednog zadatka na drugi, ali ni na što ne obraćate dovoljno pozornosti.

Zauzvrat, kršenje koncentracije pažnje negativno utječe na produktivnost. Stoga prvo dovršite jedan zadatak prije nego započnete drugi.

3. Preopterećenje

E-pošta, poruke, ažuriranja, obavijesti. Konstantan protok različitih informacija izaziva stres, izaziva zbunjenost i oštećuje pamćenje. Prema raznim istraživanjima, mozak može obraditi otprilike 74 GB podataka dnevno, a prekoračenje te “granice” uzrokuje preopterećenje informacijama.

Naučite svoj mozak da zanemari nepotrebne informacije, češće pravite pauze, bavite se jogom, meditirajte, šetajte na svježem zraku, crtajte.

4. Socijalna izolacija

U doba društvenih medija komunikacija licem u lice je stvar prošlosti. Zašto ustati iz udobne fotelje i otići popiti kavu s kolegom kada za komunikaciju možete koristiti neku od aplikacija na svom pametnom telefonu?

Međutim, studija Sveučilišta u Michiganu otkrila je da čak i 10 minuta razgovora licem u lice dnevno poboljšava kognitivnu funkciju u mozgu.

S druge strane, nedostatak osobnog kontakta ograničava njegov rad i može dovesti do usamljenosti i depresije. Zato se ne zatvarajte u četiri zida, već idite u šetnju s prijateljima koje dugo niste vidjeli.

5. Slušanje glasne glazbe

Da biste se isključili iz vanjskog svijeta, velika je napast staviti slušalice, maksimalno uključiti omiljenu glazbu i konačno se opustiti. No, preglasna glazba može oštetiti sluh, što povećava rizik od prerane demencije i Alzheimerove bolesti.

Razlog je taj što mozak mora više raditi kako bi razumio što se oko njega događa. Kako to izbjeći? Stručnjaci savjetuju da ne povećavate glasnoću glazbe u slušalicama iznad 60% i ne koristite ih duže od sat vremena dnevno.

6. Nedostatak sna

Nedostatak sna dovodi do usporenih reakcija i razmišljanja, slabijeg pamćenja i koncentracije.

Dakle, ako spavate manje od 6 sati, znatno ste štetni za svoje zdravlje. Stoga je toliko važno ići spavati svaki dan u isto vrijeme, isključiti izlaganje plavoj svjetlosti koju emitiraju telefon, računalo i TV, a u slučaju dugotrajne nesanice potražiti pomoć stručnjaka koji će identificirati problem i propisati potrebno liječenje.

Fotografija: Pixabay