Grupa istraživača razvila je test krvi koji otkriva rizik od tjeskobe identificiranjem biomarkera.
Alexander Niculescu, profesor psihijatar na Sveučilištu Indiana u Sjedinjenim Državama, sudjelovao je u istraživanju stvaranja krvnih testova za bol, depresija i bipolarni poremećajizvijestio je the Zanimljivo inženjerstvo.
Zajedno sa svojim kolegama razvio je test koji otkriva biomarkere koji mogu odrediti “rizik od razvoja anksioznosti, ozbiljnost vaše trenutne anksioznosti i koje bi terapije najbolje liječile” to stanje, pročitajte u priopćenju za javnost o studiji objavljenom u Molekularna psihijatrija.
“Mnogi ljudi pate od tjeskobe, koja može biti vrlo onesposobljavajuća i ometati svakodnevni život”, rekao je Alexander Niculescu. “Trenutni pristup je razgovarati s ljudima o tome kako se osjećaju i mogu uzimati lijekove, ali neki od tih lijekova mogu izazvati ovisnost i stvoriti više problema”, rekao je.
“Htjeli smo vidjeti može li nam naš pristup identificiranju krvnih biomarkera pomoći da povežemo ljude s postojećim lijekovima koji bi bolje djelovali i mogli biti izbor koji ne bi uzrokovao ovisnost”dodala je prof.
Kako bi razvili test, istraživači su koristili analize krvi pacijenata s psihološkim problemima, poput anksioznosti. Preglede su obavljali svakih tri do šest mjeseci, odnosno svaki put kad je bila nova psihijatrijska hospitalizacija.
Nakon analize biomarkera, istraživači su identificirali stanje tjeskobe sudionika i usporedili ih s djelovanjem određenih lijekova, provjeravajući koliko različite opcije mogu biti učinkovite.
“Osim lijekova, postoje i druge metode za liječenje anksioznosti, poput kognitivne bihevioralne terapije ili promjena načina života. Ali imati nešto objektivno poput ove metode, putem koje možemo odrediti nečije stanje, kao i budući rizik i koje opcije liječenja odgovaraju njihovom profilu, nešto jako moćno za pomoć ljudima“, rekao je Alexander Niculescu.
Test također može pomoći u procjeni rizika osobe od razvoja viših razina anksioznosti u budućnosti i čimbenika koji utječu na njezino mentalno zdravlje.
“Postoje ljudi koji imaju anksioznost, a ona nije ispravno dijagnosticirana, zatim imaju napadaje panike, ali misle da imaju srčani udar i pojave se na hitnoj s raznim fizičkim simptomima. Ako to možemo znati ranije, možemo izbjeći ovu bol i patnju i liječiti ih prije nečim što odgovara njihovom profilu”, napomenuo je profesor.
Prema Alexanderu Niculescuu, test se može uključiti u a rutinu kao dio redovnog termina. “Prevencija je dugoročno bolja, pa je naš cilj biti u mogućnosti pružiti sveobuhvatno izvješće pacijentima i njihovim liječnicima pomoću epruvete krvi.”
