Leukemija, rak krvi općenito, na dnu je ljestvice prikazane u najnovijem izvješću Globocana. Rak pluća, dojke i prostate zauzimaju prvo mjesto na ljestvici karcinoma s najvećom pojavnošću u našoj zemlji. No smrtnost zabilježena u bolesnika s dijagnosticiranom leukemijom znatno je veća nego u slučaju najčešćih karcinoma.
Varljivi simptomi koji mogu oponašati beznačajne tegobe, odgađanje rutinskih krvnih pretraga, nedostatna sredstva koja ograničavaju pacijentov pristup složenijim pretragama kao što su CT/MRI na temelju uputnice, nedostatak mogućnosti obraćanja liječniku u pravo vrijeme, otežan pristup kompenzirani recepti za najnovije terapije ili čak nedostatak istih, sve to, nažalost, pridonosi kašnjenju postavljanja dijagnoze, pogoršanju bolesti i posljedično prognoze, pa tako rezervirano za pojedine oblike leukemije, ponekad postaje izuzetno ozbiljna, s malim izgledima za izlječenje.
U kontekstu pandemije koronavirusa, oboljeli od raznih oblika karcinoma krvi, osim prethodno navedenih, suočavaju se i s drugim problemima. Nakon događaja koji je organizirala Federacija udruga pacijenata oboljelih od raka u Rumunjskoj (FABC) krajem prošle godine, pacijenti su se žalili na otežan pristup bolnici zbog nedostatka organizacije jedinica koje provode testove na COVID-19, diskriminacije oboljelih od novog koronavirusa, koji imaju prednost pred onkološkim, ili prekid liječenja onkoloških bolesnika kod kojih je potvrđen COVID-19, bez znanstvene argumentacije.
Sada, s autorizacijom dvaju cjepiva protiv Covida, odnosno cjepiva Pfizer & BioNTech i cjepiva Moderna, pacijenti s leukemijom ili drugim vrstama raka krvi s pravom se pitaju koliko su sigurni ili učinkoviti za njih. A pogrešna i ničim potkrijepljena izjava jedne javne osobe, da bi se “dugotrajne nuspojave cjepiva protiv COVID-19 mogle sastojati i od, ne daj Bože, leukemije”, samo je dolila ulje na vatru.
Razjašnjava nam ovaj aspekt, ali ne samo, Dr. Florica Ghilezan, primarna liječnica hematologije u Općinskoj hitnoj kliničkoj bolnici u Temišvaruu ekskluzivnom razgovoru za “Šta ima doktore?”.
Preporuke za oboljele od leukemije u vezi cijepljenja protiv COVID-19
CSÎD: Mnogi ljudi koji su bili zaraženi SARS-CoV-2 kažu da se neće cijepiti jer su cijepljeni “prirodnim putem”. Problem je što ta antitijela nastala kao posljedica bolesti imaju kratko trajanje od nekoliko mjeseci. Kako te ljude uvjeriti da je sigurnije cijepiti se, pogotovo ako boluju od kroničnih bolesti, kada se u stvarnom vremenu prati i imunitet stečen cijepljenjem?
Dr. Florica Ghilezan: Većina ljudi s kroničnim hematološkim oboljenjima vjeruje svom liječniku i sluša njegove savjete; možda i zbog činjenice da imaju bolesti koje se smatraju ozbiljnima i liječnika vide kao spasitelja!
Onima koji sumnjaju objašnjava se njihovo razumijevanje dobrobiti cijepljenja, primjerice prevencija teže infekcije i mogućnost pravodobnog liječenja.
CSÎD: Što se tiče osoba s rakom krvi, koje su vaše preporuke u vezi s cijepljenjem protiv COVID-19: nema li kontraindikacija ili postoje situacije kada cijepljenje treba odgoditi do završetka liječenja? Na primjer, ako osoba boluje od kronične leukemije i trenutno nije podvrgnuta liječenju protiv osoba s akutnom leukemijom koja je podvrgnuta kemoterapiji.
Dr. Florica Ghilezan: Osobama s kroničnim leukemijama bez liječenja ili sa suvremenim načinima liječenja, u remisiji bolesti indicirano je cijepljenje. Osobe s akutnom leukemijom koje su na kemoterapiji nemaju apsolutne kontraindikacije za cijepljenje protiv COVID-19, no cijepljenje treba izbjegavati kada je pacijent na kemoterapiji, ako ima aplaziju koštane srži (smanjene vrijednosti krvne slike nakon kemoterapije), ako ima temperaturu i/ili povezane infekcije. Pod pažljivim vodstvom liječnika može se odabrati optimalno vrijeme za cijepljenje.
Uobičajene pretrage krvi i rutinske kontrole kod obiteljskog liječnika, indicirane prije cijepljenja protiv COVID-19
CSÎD: Nažalost, izazvan je strah da bi cijepljenje protiv COVID-19 moglo imati dugoročne posljedice. Jedna od njih je leukemija. Postoje li dokazi koji podupiru ovu tvrdnju, postoje li druga cjepiva koja su povezana s rizikom od razvoja određene vrste raka krvi?
Dr. Florica Ghilezan: Ne postoje studije, niti dokazi vezani za ove tvrdnje. Imamo kolege genetičare koji su nam podrška i koji su već cijepljeni. Nije poznato da je cjepivo povezano s rizikom od raka. Stvorena su čak i cjepiva, poput onog protiv HPV infekcije, za prevenciju raka vrata maternice.
CSÎD: Jesu li za zdrave osobe, za koje se ne zna da imaju kronične bolesti, indicirane određene krvne pretrage prije cijepljenja, koje se inače mogu raditi jednom godišnje, kao mjera probira?
Dr. Florica Ghilezan: Da! Zdrave osobe mogu prije cijepljenja protiv COVID-19 obaviti rutinski pregled kod svog obiteljskog liječnika i uobičajene pretrage preporučene godišnje. Ako se pojave zdravstveni problemi, liječnici specijalisti mogu odlučiti hoće li se i kada cijepiti.
Mnogo je ljudi koji odbijaju otići liječniku zbog straha od ozbiljne dijagnoze
CSÎD: Mnogi se ljudi uplaše kada na listiću za analizu krvi vide da su određene vrijednosti ili preniske ili previsoke i pokušavaju pronaći objašnjenja na internetu. Ali dijagnoza dr. Googlea često je pogrešna jer mnoga stanja imaju slične simptome. Tako na kraju čitamo o svakakvim bolestima i to samo potpiruje naš strah i neizvjesnost. Još gore, neki od nas se samoliječe kod kuće na temelju izmišljene dijagnoze.
Kojoj specijalnosti da se obrati osoba kojoj se pregledom krvne slike ustanovi da ima abnormalne vrijednosti crvenih/bijelih krvnih zrnaca ili trombocita i što poručujete onima koji ne žele ići liječniku jer se boje da saznat će da boluju od teže ili lakše bolesti?
Dr. Florica Ghilezan: Tumačenje krvne slike mora obaviti svaki liječnik! Uređaj prikazuje numeričke vrijednosti i postotke vrijednosti ćelija koje se možda ne podudaraju jedna s drugom. Valjani, stvarni nalazi su oni u brojčanoj vrijednosti, potvrđeni brisom periferne krvi od strane laboratorijskog liječnika.
Ako uređaj pokaže “zacrnjene” rezultate, počinje traženje objašnjenja na internetu, samodijagnostika, a zatim i samoliječenje.
Ukoliko dođe do promjena u parametrima krvne slike, pacijent se uglavnom upućuje specijalisti hematologu, ali nisu sve promjene vezane uz hematologiju. Na primjer, leukociti se povećavaju kao odgovor na infekciju, a anemija ima više uzroka i liječi se u mnogim kliničkim specijalizacijama.
Puno je onih koji odbijaju otići liječniku iz straha od ozbiljne dijagnoze, ali na kraju ipak stignu dovedeni od obitelji, susjeda, hitne pomoći u ozbiljnijoj fazi. Što se prije pojavi, veće su šanse za ranu dijagnozu i uspješno liječenje!
