Stalna glad može biti izazvana kako određenim bolestima, tako i nezdravim prehrambenim navikama.
Studije pokazuju da je to vrlo čest problem među ljudima u razvijenim zemljama. U većini slučajeva to dovodi do brzog debljanja, navodi Healthline.
Razlozi stalne gladi
1. Stres i tjeskoba s kojima se ne možete nositi – Svatko s vremena na vrijeme doživi stres i tjeskobu, ali kod svih to dovodi do neobično visoke razine gladi. Problemi počinju ako osoba iz nekog razloga ne uspijeva kontrolirati stres.
Kad god osoba doživi stres, tijelo oslobađa hormon adrenalin koji potiskuje apetit. No, ako stres dulje vrijeme ne nestane, počinje proizvodnja još jednog hormona – kortizola, koji, primjerice, pojačava apetit. Ako ste stalno gladni zbog stresa, morate pronaći način da se nosite s tim. Pokušajte s jogom ili meditacijom, pronađite hobi koji vam pomaže da se opustite ili posjetite terapeuta.
Doktor: Učinite to i večernja želja za slatkim će nestati
2. Mentalni poremećaji, poput bipolarnog poremećaja – ti su poremećaji povezani s neravnotežom kemikalija koje se proizvode u mozgu, nedostatkom određenih hormona i genetskim čimbenicima. Sve to može dovesti do pretjerane gladi. Bipolarni poremećaj karakteriziraju ekstremne promjene raspoloženja. Kod osobe s ovom dijagnozom apetit može u određenim trenucima postati neobično jak, a zatim gotovo nestati.
3. Bulimija – kod ovog poremećaja prehrane osoba se prvo prejede, a zatim povraća. Ova bolest zahtijeva poseban tretman.
4. Kompulzivno prejedanje – smatra se da uzroci kompulzivnog prejedanja mogu biti nasljedna predispozicija, kao i navike koje se u pravilu stvaraju u djetinjstvu. Vrlo često se ovaj poremećaj razvija kod ljudi koji su kao djeca jeli ne samo da bi zadovoljili glad, već i da bi pobjegli od bilo kakvih problema.
Hrana za koju svi mislimo da je zdrava, a zapravo nije
5. Hipoglikemija – ovo je stanje u kojem je razina šećera u krvi ispod normale. Također može uzrokovati stalnu glad. Ostali simptomi hipoglikemije su umor, glavobolja, prekomjerno znojenje i blago drhtanje.
6. Dijabetes tipa 2 – još jedna bolest zbog koje osoba može stalno htjeti jesti. Svaka stanica u našem tijelu dobiva šećer djelovanjem hormona inzulina. Ako nema dovoljno inzulina ili je njegovo djelovanje poremećeno, šećer se nakuplja u krvi, ali ne može doći do stanica koje ga trebaju. Stoga te stanice “signaliziraju” mozgu, govoreći mu da tijelo treba više hrane, pa otuda i osjećaj gladi. Ako osoba ne poduzme korake za kontrolu razine inzulina, stalno će željeti jesti.
7. Uzimanje lijekova – npr. kortikosteroidi, ciproheptadin i triciklički antidepresivi mogu dovesti do stalne gladi. Ako primijetite ovu nuspojavu nakon početka uzimanja bilo kojeg lijeka, obratite se svom liječniku. Možda će smanjiti dozu lijekova ili propisati druge lijekove.
Hrana koju biste trebali jesti za doručak kako biste se riješili visokog krvnog tlaka, problema s vidom i pamćenjem
8. Predmenstrualni sindrom – stalni osjećaj gladi može biti posljedica PMS-a. Njegovi se simptomi obično pojavljuju u drugoj polovici menstrualnog ciklusa, a nestaju dan ili dva nakon početka menstruacije. Osim pretjeranog apetita, simptomi mogu uključivati nadutost, glavobolje, proljev ili zatvor, osjetljivost dojki, promjene raspoloženja i probleme sa spavanjem.
9. Hipertireoza – ova bolest štitnjače jedan je od mogućih razloga zašto je čovjek stalno gladan. Kod ovog poremećaja štitnjača proizvodi previše hormona, što dovodi do ubrzanog metabolizma, hiperaktivnosti, nesanice i stalne gladi koju je vrlo teško utažiti. Hipertireoza se liječi terapijom lijekovima i kirurškim zahvatom.
10. Genetski poremećaji – među njima je i Prader-Willijev sindrom koji ponekad uzrokuje pretjerani apetit. Osim toga, sindrom karakterizira progresivna pretilost, nizak rast i mentalna retardacija.
11. Zlouporaba slatkih gaziranih pića – oni su bogati izvori kukuruznog sirupa s visokim udjelom fruktoze. Ova pića s visokom koncentracijom fruktoze. Njihova konzumacija smanjuje dotok krvi u područja mozga koja reguliraju apetit.
Hrana koju osobe s gastritisom NE smiju jesti
12. Jedete previše konzervirane hrane – mnoge imaju visok sadržaj BPA, što može uzrokovati dramatičan pad hormona povezanih sa sitošću.
13. Preskakanje doručka – četiri godine istraživači su pratili 6764 zdrave osobe. Oni koji su unosili oko 300 kalorija po doručku u prosjeku su se udebljali dvostruko više od onih čiji je doručak sadržavao 500 ili više kalorija. Razlog tome je što ljudi koji obilno doručkuju imaju manje fluktuacije šećera u krvi tijekom dana od onih koji jedu vrlo malo ili potpuno preskaču doručak. Stoga imaju normalan apetit i osjećaj gladi se ne osjeća nekoliko sati nakon jela. Ljudi koji ne doručkuju dovoljno često su stalno gladni, a ako ne mogu kontrolirati apetit mogu se brzo udebljati.
Osim toga, znanstvenici smatraju da je za borbu protiv stalne gladi vrlo važno pojesti 30 do 39 g proteina po doručku. Tako su kajgana, svježi sir, jogurt, sir poželjnija hrana za doručak od palačinki ili tosta.
14. Dehidracija – može oponašati glad.
Važno: Članak ne zamjenjuje uravnoteženu prehranu i savjetovanje sa stručnjakom!
