Pogledajte nekoliko reklama na TV-u i primijetit ćete koliko vas često tjeraju da očistite svoj dom i zamiriše svježe – naravno, uz aktualne ponude proizvoda za čišćenje i mirisa. Tekući pripravci, pripravci u prahu ili spreju obećavaju ulaštiti vaš dom u nekoliko sekundi, ukloniti sve nečistoće, dati mu sjaj, dezinficirati, ispuniti prostor cvjetnom aromom. Međutim, ono što vam oglasi ne govore jest da većina proizvoda za čišćenje sadrži otrovne kemikalije! I tzv kućanske kemikalije mogu biti jedan od najozbiljnijih izvora toksina uz industrijsku hranu, zagađeni zrak i masovnu kozmetiku. Dugotrajna izloženost nekim opasnim kemikalijama sadržanim u sredstvima za masovno čišćenje može biti uzrok brojnih zdravstvenih problema.
Gdje se kriju toksini?
Otrovi iz sredstava za čišćenje ulaze u organizam uglavnom kroz pluća – udisanjem i preko kože – na dodir /ako čistite bez rukavica/. To se također odnosi na pranje posuđa i pranje ruku.
Deterdženti za pranje rublja su, primjerice, koktel kemikalija, ali nisu svi navedeni na etiketi. Na primjer, izraz “mirisi” može se odnositi na nekoliko stotina kemikalija, uključujući opasne ftalate, koji imaju razorno djelovanje na imunološki, endokrini i reproduktivni sustav. Mnogi sastojci u proizvodima za pranje rublja su ostaci naftnih proizvoda. Neki deterdženti koji izbjeljuju rublje zapravo sadrže aditive za dobivanje sjajnog sloja koji emitiraju plavu boju i stvaraju optičku varku za oko. Ovi aditivi, kao i sastojci omekšivača, dizajnirani su da ostanu u tkanini odjeće i tako dođu u dodir s vašom kožom.
Učinak otrovnih kućanskih kemikalija nije samo na naše zdravlje, već i na okoliš! Koktel kemikalija koji napušta sudoper i perilicu rublja slijeva se u odvod, a odatle u otpadne vode, podzemne vode i zagađuje cijeli ekosustav.
Koje su najopasnije?
Među najopasnijim sastojcima u proizvodima za čišćenje su:
• 2-butoksietanol (2-BE) – nadražuje oči i kožu. Može uzrokovati probleme s reproduktivnim sustavom. Nalazi se u sredstvima za čišćenje stakla, sredstvima za uklanjanje mrlja s odjeće, sredstvima za čišćenje tepiha, tekućinama za brisače automobila i sredstvima za uklanjanje hrđe.
• Amonijak – pare amonijaka mogu nadražiti kožu, oči, grlo i pluća. Na njega su posebno osjetljivi ljudi s astmom. Kada se amonijak pomiješa s izbjeljivačima na bazi klora (natrijev hipoklorit), proizvodi se izuzetno otrovni plin kloramin. Amonijak se nalazi u sredstvima za čišćenje prozora, odvoda, zahoda, kupaonica i nekim višenamjenskim sredstvima za čišćenje.
• MEA (monoetanolomin), DEA (dietanolamin), TEA (trietanolamin) – može reagirati s nitritima i stvarati kancerogene nitrozamine. Neki od njih mogu sadržavati i 1,4-dioksan, koji je također kancerogen. DEA može ozbiljno nadražiti oči, a MEA može pogoršati astmu. Ima ih u tekućim deterdžentima, višenamjenskim sredstvima za čišćenje, kao i sredstvima za čišćenje automobila, štednjaka i staklenih površina.
• Nonilfenol etoksilati (NPE) – može oponašati hormon estrogen i izazvati hormonsku neravnotežu. Nalazi se u tekućim deterdžentima, sredstvima za uklanjanje mrlja, osvježivačima zraka, odmašćivačima i proizvodima za pranje automobila.
• Kaustična soda (natrijev hidroksid) – vrlo nagrizajuće, može ozbiljno opeći oči, pluća i kožu. Dugotrajna izloženost kaustičnoj sodi može uzrokovati ulceracije nosnih prolaza i kronične kožne probleme. Nalazi se u pripravcima za čišćenje peći, dezinfekcijskim sredstvima, preparatima za odčepljivanje odvoda i čišćenje zahoda.
• Triklosan – toksični endokrini disruptor koji može izazvati hormonsku neravnotežu. Ima ga u sapunima.
• Kvartarni amonijevi spojevi (“QUATS”) – još jedan antimikrobik koji nosi iste rizike kao i triklosan. Nalazi se u omekšivačima i antibakterijskim sredstvima za čišćenje.
• Klor – suzbija apsorpciju joda i može imati negativan učinak na štitnu žlijezdu. Dodaje se u pripravke za čišćenje WC-a, kupaonice i fajanse, dodaje se i u vodu iz slavine.
• Izbjeljivač – posebno je uočljiv učinak izbjeljivača na čovjeka – toliko nadražuje kožu, nosnice i oči da može izazvati peckanje i opekline. U kombinaciji s amonijakom stvaraju se pare smrtonosnog učinka.
• Klorovodična kiselina – sadržano u sredstvima za čišćenje toaleta. Ima jako nagrizajuće djelovanje na kožu, bubrege i jetru, a nakon dulje primjene nagriza sluznicu odgovarajućih organa. Njegov izravni pad u tlo i vode ih truje i smrtonosan je za brojne organizme u njima.
• Ftalati – poznato iritantno za endokrini i reproduktivni sustav. Mogu se unijeti inhalacijom ili izravno kroz kožu. Za razliku od probavnog sustava, dišni sustav i koža nemaju filtre, a sve kemikalije koje uđu u njih dospiju izravno u organe. Ftalati su sastavni dio gotovo svih mirisnih kućanskih proizvoda – osvježivača zraka, omekšivača rublja, sapuna i mirisnog toaletnog papira.
Postoji li alternativa?
Umjetne mirise zamijenite lavandom, vanilijom, cimetom ili bilo kojim drugim eteričnim uljima koje volite. Odjeću možete sigurno prati najobičnijim domaćim sapunom. Iako ne izgleda niti miriše dobro, puno je manje opasan od skupih i reklamiranih pripravaka.
Velik dio pripravaka možete pripremiti i kod kuće i pri ruci. No, ako vam nije svejedno i smatrate da je u 21. stoljeću apsurdno čistiti octom i sodom bikarbonom, možete mirno potražiti ekološki ekvivalent deterdženta za čišćenje i pranje rublja – biopreparate. Cijene su im pristupačne, a već su prisutni na bugarskom tržištu. U svakom slučaju, bit ćete puno opušteniji za zdravlje svoje obitelji.
I na kraju, isto pravilo koje biste trebali primijeniti na hranu vrijedi i za proizvode za čišćenje koje koristite: čitajte etikete!
Priredila Anelia POPOVA
