– Dr. Doncheva, koji su uzroci dječje pretilosti i prekomjerne težine?
– Prekomjerna tjelesna težina i pretilost u djece nije samo globalni zdravstveni problem, već i društveno značajan problem. Vjeruje se da je to peti čimbenik rizika za morbiditet i mortalitet u cijelom svijetu. Posljednjih desetljeća uočen je vrlo alarmantan trend povećanja broja djece s prekomjernom tjelesnom težinom. Nažalost, Bugarska je na petom mjestu u Europi po pretilosti djece. Glavni razlog je u modernom načinu života. Sve duži boravak pred TV ekranima, računalima i pametnim telefonima dovodi do nepokretnosti.
Istovremeno, djeca su pod velikim pritiskom reklama prehrambene industrije za takozvanu “junk food” (engleski), u doslovnom prijevodu “jedite junk”. Ove namirnice sadrže puno šećera, soli i masnoća, a to su primjerice čips, grickalice i sl. Imaju puno kalorija, ali izuzetno niske nutritivne vrijednosti. Na taj način se reklamama potiče nepravilno i nezdravo prehrambeno ponašanje djece – konzumiraju se ogromne količine nekvalitetne hrane. Nekretanje u kombinaciji s nepravilnom prehranom dovodi do poremećene ravnoteže između unosa energije u tijelo i njezine potrošnje. Rezultat je prekomjerna tjelesna težina, odnosno pretilost – povećan rizik od bolesti. Prema studijama, bugarsko dijete školske dobi provodi više od jednog dana (26 sati) tjedno ispred televizijskog ekrana. Dok djeca u Belgiji i Nizozemskoj provode 14 sati tjedno ispred ekrana.
– Koji su zdravstveni rizici prekomjerne težine i pretilosti u dječjoj dobi?
– Rezultat je pomlađivanje svih bolesti. Prije nekoliko desetljeća, većina kardiovaskularnih bolesti bila je vidljiva u kasnijoj dobi, dok se sada iste bolesti puštaju u djecu i mlade odrasle osobe. Već govorimo o juvenilnoj hipertenziji s rizikom svih komplikacija.
Sve više slučajeva dijabetesa bilježi se kod djece,
ozbiljnih poremećaja mišićno-koštanog sustava, iskrivljenja kralježnice i drugih ortopedskih problema, respiratornih poremećaja i bolesti. Pretilost u dječjoj dobi može, na primjer, inicirati bronhijalnu astmu. Djeca s prekomjernom tjelesnom težinom imaju smanjene obrambene sposobnosti organizma, što ih čini osjetljivijima na infekcije. Na kraju, ali ne manje važno, pretilost je i psihički problem, zbog čega postaju asocijalni. To su vrlo ozbiljni i stvarni zdravstveni rizici. Zbog toga se pretilost danas ne smatra samo kozmetičkim problemom, već je uključena u popis bolesti.
– Što je prevencija pretilosti u dječjoj dobi?
– Prevencija se temelji na tri glavna stupa.
Prvi, odgajanje zdravih prehrambenih navika djeteta u najranijoj dobi, u čemu obitelj ima izuzetnu ulogu. Djeci nedostaje racionalno razmišljanje i ako moraju birati između čokolade i jabuke, izabrat će slatko.
Ovdje je važna intervencija i dobar osobni primjer roditelja. U masovnom slučaju roditelji teško mogu pratiti što dijete konzumira izvan kuće. Stoga je potrebna nacionalna politika prehrane djece školske dobi – s više voća i povrća, prirodnim medom.
Drugi, dijete treba poticati na bavljenje sportom, stvarati uvjete za njegovu motoričku aktivnost. To je povezano s kućnim i školskim okruženjem, uz uključivanje dodatnog sporta izvan škole. Nažalost, mi, Bugari, i naša djeca spadamo među najmanje aktivne sportaše u Europi.
Trećimoralna potpora djetetu s prekomjernom tjelesnom težinom i debljinom, jer je često izloženo ismijavanju i agresiji svojih vršnjaka.
©Shutterstock
– Što trebamo učiniti da promijenimo prehrambene navike djece koja već imaju prekomjernu težinu?
– Kada jedan ili oba roditelja imaju prekomjernu tjelesnu težinu, djeca imaju mnogo veću vjerojatnost da će imati ovaj problem u odnosu na obitelji u kojima roditelji imaju normalnu težinu. Razlog nije toliko u genima roditelja, koliko u
nezdrav i nepravilan način prehrane u obitelji
Da bi dječja prehrana bila pravilno izgrađena i uravnotežena, mora započeti pravilnim odabirom prehrambenih proizvoda. Omogućite svojoj djeci da sudjeluju u odabiru i kupnji zdravih proizvoda, kao iu pripremi hrane kod kuće. Njegujte kod djece ukus za kvalitetnu hranu.
Dobro je u dnevni jelovnik uvrstiti potrebnu količinu voća i povrća. I isključiti sve vrste štetnih namirnica s dječjeg jelovnika, kao i energetska i gazirana pića, koja su moderna u školskoj dobi, ali sadrže previše šećera, s gotovo nultom nutritivnom vrijednošću. Umjesto njih treba konzumirati više voća i povrća, meda, mliječnih proizvoda i vode. Školska djeca imaju pojačan osjećaj žeđi zbog prekomjerne konzumacije hrane bogate solju i šećerom, a umjesto vode, koja će im zaista utažiti žeđ, biraju nezdrava gazirana pića.
Vrlo je važno i kako će biti strukturiran unos hrane tijekom dana.
Ujutro je doručak kod kuće obavezan. Prema istraživanjima američkih liječnika, djeca koja ujutro redovito doručkuju postižu puno bolje rezultate u školi od druge djece. No, doručak nije važan samo za uspjeh, već prije svega za zdravlje naše djece.
Trebao bi postojati drugi, dopunski doručak koji se priprema u školi. Najbolje je da je voće ili povrće. Mnogi roditelji daju djetetu voće ili drugu hranu za školu kako bi izbjegli stalno grickanje pizza, vafla i drugih tjestenina tijekom pauza.
Ručak neka bude pravi i po mogućnosti s domaćom hranom. U dnevnom režimu trebao bi biti i popodnevni međuobrok – voćni sok ili voće. Večera treba biti u ranim satima, kako bi se hrana mogla lako obraditi u satima prije nego što dijete ode na spavanje. Time ćete izbjeći prekomjerno noćno opterećenje probavnog i živčanog sustava hranom i energijom. Jer tako strada djetetov noćni san.
– Da precizirate da ne preporučujete dijetu ili ograničavanje količine hrane za djecu.
– Nema šanse. Djeca se ne smiju stavljati na dijetu jer je to organizam u razvoju. Potrebni su mu svi hranjivi sastojci – bjelančevine, ugljikohidrati, masti, vitamini i mineralne soli. U ovoj dobi ne bi ih trebalo ograničavati. Najvažnija je pravilno strukturirana prehrana – s tri glavna obroka i dva prateća međuobroka te unos kvalitetne hrane.
Istodobno treba poticati i povećati motoričku aktivnost djeteta s prekomjernom tjelesnom težinom – da se više kreće, bavi sportom i manje boravi pred ekranima mobilnih uređaja i TV-a. Ali nikako dijeta.
Mara KALČEVA
