Nedavne studije pokazale su da se anksioznost prenosi na buduće potomke na genetskoj razini.
Znanstvenici su u svojim studijama promatrali ponašanje 378 majmuna tijekom četiri godine.
Stručnjaci su proučavali aktivnost mozga primata, odnosno područje koje je odgovorno za anksiozna stanja. Zatim su procijenjene promjene na mozgu u potomaka. Tako su znanstvenici mogli usporediti podatke pomoću rodovnice.
Utvrđeno je da aktivnost mozga slijedi isti put kao i anksiozno ponašanje majmuna i potpuno se poklapa s obiteljskim stablom.
Dobiveni podaci posebno su vrijedni jer otkrivaju tajnu tjeskobe kod ljudi.
Foto: iz otvorenih izvora
