Osobe s niskim primanjima nisu dužne plaćati IRPEF, kao rezultat pravila utvrđenih propisima nema poreznog područja.
Zaposleni, umirovljenici I također PDV nositelji koji tijekom godine ostvaruju prihode niže od zakonom utvrđenih cenzusa ostaju izvan djelokruga obveznika plaćanja poreza.
Istodobno, više ne postoji mogućnost korištenja olakšica IRPEF-a koje se mogu koristiti uz poreznu prijavu, kao ni, za nositelje dohotka od nesamostalnog rada, dopunskog tretmana na platnoj listi.
Od ograničenja prihoda do promjena koje su na snazi od 1. siječnja 2024., fokus na pravila za razumijevanje što je to i kako radi područje bez poreza.
Što je IRPEF područje bez poreza
To je članak 13. TUIR-a, predsjednički dekret br. 917/1986, za uređivanje pravila koja se odnose na nema poreznog područjadohodovni prag unutar kojeg se, kao rezultat sustava poreznih olakšica na dohodak od nesamostalnog rada, mirovine ili samostalne djelatnosti,IRPEF nije dospio.
Na općoj razini, pojam područja bez poreza odnosi se na granicu dohotka ispod koje se porez u potpunosti apsorbira poreznim odbicima. Oni koji se vrate stoga nisu dužni plaćati porez na prihode od rada ili primljene mirovine.
Stoga je na operativnom planu funkcioniranje područja bez poreza izravno povezano s mehanizmom IRPEF odbici priznaje se zaposlenicima, umirovljenicima i samozaposlenim radnicima, na što je nedavno intervenirala Zakonska uredba br. 216/2023.
U sklopu provedbe porezne reforme, paralelno sa spajanjem prve dvije stope IRPEF-a, jednostruki prag neporeznog područja za zaposlene i umirovljenike.
Iznos fiksnog odbitka koji se priznaje za primanja zaposlenika do 15.000 eura porastao je na 1.955 eurakako je predviđeno upravo za nositelje mirovinskih primanja, u usporedbi s 1.880 eura koliko je bilo predviđeno do prošle godine s ciljem povećanja dohodovnog praga ispod kojeg se IRPEF ne isplaćuje.
Tko spada u neoporezivo područje? II ograničenja primanja za zaposlene, umirovljenike i PDV brojevi
U svjetlu gore navedenih inovacija, operativne od 1. siječnja 2024., u nema poreznog područja uključuju:
● vlasnici dohodak iz radnog odnosa do praga 8.500 eura;
● vlasnici primanja u mirovini do istog praga 8.500 eura;
● vlasnici prihod od samostalne djelatnosti do praga 5.500 eura.
Ako je poreznom reformom izjednačen dohodovni cenzus prve dvije kategorije, kod onih s dohotkom od samostalne djelatnosti ništa se nije promijenilo. U tom slučaju maksimalna vrijednost odbitka IRPEF-a koja vam omogućuje potpuno smanjenje dospjelih poreza ostaje jednaka 1.265 eura.
Bez poreznog područja, odbitaka i nesposobnosti: učinci na prednjoj strani porezne prijave
Nakon što smo razjasnili osnovne pojmove koje treba znati, dobro je usredotočiti se na učinke na poreznu frontu vezano uz pripadnost neoporezivom području.
Porezni obveznici koji nisu obavezni plaćati IRPEF, budući da imaju prihode niže od utvrđenih pragova, smatraju se nesposoban. To znači da prilikom podnošenja porezne prijave, neće biti moguće iskoristiti porezne olakšice za troškove, poput onih za kućanske poslove.
Nema poreznog područja i nedostatnost su stoga dva pojma koja idu paralelno: potpuno izuzeće od plaćanja IRPEF-a ima “kolateralni učinak” nemogućnosti ostvarivanja koristi od povrat poreza koji se obračunavaju, upravo, na temelju plaćenog poreza.
Utjecaj područja neoporezivanja vidljiv je i na pravo na oporezivanje integrativno liječenjebivši Renzi bonus, koji se zaposlenicima priznaje unaprijed i na temelju teoretskih prihoda koji se očekuju tijekom godine.
Što se događa ako na kraju poreznog razdoblja primljeni prihod spada u neoporezivo područje? Tko ne plaća IRPEF nema na njega pravo čak ni na dopunsko liječenje koje stoga mora biti vratio se u državnu blagajnu tijekom porezne prilagodbe.
Na kraju treba istaknuti da područje bez poreza nema utjecaja na članstvo opcijski porezni režimikao što je na primjer paušalni porez na najamnine. U ovom slučaju, zapravo, prihod od najma se smatra “odvojeno” od tog predmeta IRPEF-u, s posljedicom da će u svakom slučaju biti obvezno podnijeti poreznu prijavu i platiti zamjenski porez od 21% ili 10%.
