U sve više međusobno povezanom svijetu koji se stalno mijenja, sveučilišta su također pozvana promisliti o svojoj ulozi u društvu. Danas postoji ‘glad’ za visokim obrazovanjem: broj studenata u svijetu raste i, prema UNESCO-vom znanstvenom izvješću, trenutačno je premašio 250 milijuna. Raste i broj međunarodnih studenata: do 2025. moglo bi biti 8 milijuna ljudi koji će iz svoje zemlje porijekla otići studirati u inozemstvo. Brojka četiri puta veća od one 2000. godine. I ako su Kina i Indija zemlje koje bilježe najveći egzodus studenata, raste i broj onih koji dolaze iz Afrike. S druge strane, mnoge zemlje OECD-a moraju se nositi s padom nataliteta: u Italiji je 2023. rođeno samo 379 tisuća djece, a negativan trend traje od 2008. Manje mladih ljudi potencijalno znači manje studenata, s također jasnim posljedicama za sveučilišta.
Izazov internacionalizacije se stoga sve više osjeća i hitan je na sveučilištima: kako bi se privukli studenti iz cijelog svijeta i osposobila buduća vladajuća klasa, potrebno je ponuditi transnacionalne akademske kontekste, u kojima su nastava i istraživanje usklađeni što je više moguće s globalnim standardima i blizak svijetu rada. Ove su teme bile u središtu događaja koji je organizirao Luiss: ‘Budućnost visokog obrazovanja’, koji se održao danas u kampusu viale Romania, gdje su važni stručnjaci u područjima istraživanja, obuke i poslovanja dali svoju viziju budućnosti akademski svijet.
“Sveučilišta moraju pokazati svoju spremnost da se suoče sa složenošću i izazovima svijeta koji se stalno mijenja. Prijedlog inovativnih obrazovnih modela, kozmopolitsko okruženje koje pazi na pitanja održivosti, raznolikosti i uključenosti, fokus na tehnološki razvoj i umjetnu inteligenciju: samo uzimajući u obzir ove aspekte sveučilišta će moći isprazniti svoju kutiju s alatima i napuniti je novim sadržaja, za obuku vođa sutrašnjice”, izjavio je rektor Luiss, Andrea Prencipe.
Kao što je istaknuo Shitij Kapur, prorektor King’s College London i jedan od gostujućih govornika na događaju: “Čak su se i izvrsnosti Ujedinjenog Kraljevstva posljednjih godina našle u ‘trokutu tuge’ s kojim se sveučilišta moraju suočiti, od s jedne strane promjene u studentskim zajednicama, a s druge javne institucije koje sve manje doprinose visokom obrazovanju i sveučilišta koja moraju zadržati svoju konkurentnost u fazi iznimnog porasta akademskog istraživanja koje dolazi iz Kine. Sveučilišta moraju pronaći nove modele učinkovitosti i nove načine djelovanja, kroz kreativnu upotrebu digitalnih, online alata i alata umjetne inteligencije.”
Sastanak ‘Budućnost visokog obrazovanja’, koji je otvorio predsjednik Luissa Luigi Gubitosi, odvijao se u dvije sesije – sveučilište i regulacija te istraživanje i javno financiranje – uz intervencije Marcelle Panucci (šefice kabineta, ministarstvo sveučilišta i istraživanja ), Alessandra Ricci (ceo, Sace), Simon Roy (voditelj politike visokog obrazovanja, OECD), Ashish Arora (rex d. adams profesor poslovne administracije fuqua School of Business na Sveučilištu Duke), Emilio Fortunato Campana (direktor inženjeringa , ICT i tehnologije za Odjel za energetiku i promet, Cnr) i Maximo Ibarra (glavni direktor, Inženjering), uz moderaciju Chiare Albanese, šefice rimskog ureda Bloomberg News.
