Energetska kriza, uzrokovana manipulacijom Rusije opskrbom plinom i invazijom na Ukrajinu, u kratkom je vremenu dovela do velikih promjena na energetskim tržištima u Europi. Prije svega, želja da se što brže riješi ruske ovisnosti dovela je do rekordnih povećanja obnovljivih izvora, s ciljem zamjene plina i ugljena, ali i velikog smanjenja potrošnje, doznaje se iz prošle izvješća Agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER).
LNG terminalFoto: Mischa Keijser / ImageSource / Profimedia
Napomena: izvješća analiziraju tržišta električne energije i plina u Europi 2023., trendove do 2024. i buduće izazove
Trošimo sve manje energije i plina / Cijene su pale
Na europskoj razini potražnja za električnom energijom pala je u prosjeku za 3,4% u 2023. u odnosu na prethodnu godinu.
Jako je pala potrošnja plina, u prosjeku za 8%. Ovaj drastičan pad plina pripisuje se stagnaciji industrije, porastu obnovljivih izvora energije i blagoj zimi.
U Rumunjskoj je, prema statistici, pad električne energije iznosio 5,2 posto. U gospodarstvu je potrošnja smanjena za 4,1 posto. Što se tiče prirodnog plina, za razliku od trendova u drugim zemljama, u Rumunjskoj nije došlo do značajnog smanjenja potrošnje, već je blizu razine iz 2022. godine.
Kako se potražnja smanjuje, a izvori diverzificiraju, tako se smanjuju i cijene. Na burzi TTF u Amsterdamu, reprezentativnoj za Europu, prosječna cijena u prvim mjesecima 2024. dosegla je 27 eura/MWh. Prošle je godine prosječna cijena iznosila 41 euro/MWh, što je znatno niže od rekordnih razina iz 2022., kada je premašila 300 eura/MWh, usred energetske krize.
Padu cijene plina pridonijele su i rekordne količine plina u skladištima. Skladišta su na početku zime bila popunjena 99,9 posto, a na kraju zime dosegla su 59 posto.
Kod električne energije u 2023. prosječna cijena dan unaprijed iznosila je 93 EUR/MWh, što je manje od polovice prosječne cijene od 219 EUR/MWh u 2022. U prvim mjesecima 2024. nastavljeni su padovi, dosegnuvši razinu oko od 70 eura/MWh.
Što se tiče cijena, još uvijek nisu dosegnute razine iz 2020., kada su bile vrlo niske, posebno u kontekstu oštrih padova u industriji, koja je bila pogođena pandemijom.
Plin iz plinovoda zamjenjujemo ukapljenim plinom
Uvoz ruskog plina masovno je zamijenjen ukapljenim plinovima. Podsjećamo, SAD je posljednjih godina postao glavni opskrbljivač ukapljenog plina za Europu, predstavljajući 28% uvoza u 2021., 43% u 2022. i 46% u 2023. SAD planira nove terminale i povećava izvozne kapacitete. Uzimajući u obzir samo LNG terminale koji su već u izgradnji, američki će izvozni kapacitet do 2030. dosegnuti oko 238 milijardi kubičnih metara. Ova brojka je 76% veća od europske potražnje za ukapljenim plinovima procijenjene na razini 2030. godine.
Podaci ACER-a pokazuju da je kapacitet uvoza ukapljenih plinova prošle godine povećan za 50 milijardi prostornih metara. Nova ulaganja u infrastrukturu za ukapljeni plin i drastično smanjena potrošnja donijeli su ravnotežu između ponude i potražnje na tržištima plina u EU.
Od veljače 2024. u izgradnji je bilo 19 projekata ukapljivanja na globalnoj razini, što će povećati proizvodnju LNG-a za oko 200 milijuna tona do 2030., unatoč američkom zamrzavanju novih izvoznih dozvola. Takvo povećanje proizvodnog kapaciteta predstavlja oko polovicu trenutnih količina ukapljenih plinova kojima se trguje diljem svijeta.
Rekordna proizvodnja obnovljive energije
Izvještaji ACER-a govore o rekordnim razinama električne energije iz obnovljivih izvora koja zamjenjuje fosilna goriva. Kako se upotreba elektrana na ugljen i plin smanjuje, obnovljivi izvori energije porasli su na rekordnih 45% ukupne proizvodnje električne energije, posebice fotonaponske energije i vjetra.
Točnije, na europskoj je razini 2023. godine proizvodnja sunčeve i energije vjetra porasla za 84 Twh, što je ekvivalent 120 nuklearnih elektrana iz Cernavodăa.
Proizvodnja fotonapona porasla je za 18%, a energija vjetra prestigla je energiju plina i ugljena.
S energetskom krizom i ruskom invazijom na Ukrajinu, EU je ubrzao prijelaz na zelenu energiju.
Instalirani obnovljivi kapaciteti naglo su porasli od 2022. do 2023. godine.
Solarni kapacitet porastao je za 20%, gotovo dvostruko više nego 2019., dok je kapacitet vjetra porastao za 8%. Fotonaponska energija je u prednosti jer ima koristi od mjera potpore, dok je industrija vjetra i dalje pod utjecajem složenih postupaka autorizacije.
