3 milijarde eura, što je shema financiranja za ugovore za razliku za nove fotonaponske i vjetroelektrane, može se puno bolje iskoristiti, u interesu Rumunjske i Europe, premašujući preuzetu obvezu od 5000 MWh, instaliranog kapaciteta, vjeruje Răzvan Nicolescu , energetski stručnjak, bivši predsjednik Europske energetske regulatorne agencije (ACER). Smatra da te 3 milijarde eura mogu privući još 3 milijarde eura privatnog kapitala. Sa 6 milijardi eura možemo instalirati ne 5000 MWh, nego preko 10.000 MWh, smatra Nicolescu, kritičar financiranja ugovora na razliku.
Razvan NicolescuFoto: Osobna arhiva
Podsjećamo, nedavno je Europska komisija odobrila Rumunjskoj novu shemu financiranja od 3 milijarde eura za nove fotonaponske i vjetroelektrane. Riječ je o novcu kojim će se financirati ugovori na razliku (CfD), pri čemu će cijena električne energije biti fiksna na razdoblje od 15 godina. Uglavnom, to je zajamčena cijena energije za 15 godina za sretne korisnike.
Răzvan Nicolescu: Imamo reputaciju loših odluka iz kojih ništa ne učimo
Răzvan Nicolescu podsjeća na svom Facebook profilu da još uvijek postoji shema financiranja obnovljivih izvora energije, “previše velikodušna shema zelenih certifikata koja nas je koštala i košta više od 20 milijardi eura”.
Što kaže energetski stručnjak:
“Rumunjska ima cilj u PNRR-u instalirati najmanje 5000 MWh obnovljivih izvora energije (vjetar i fotonapon). Ako ne instalira, gubi 30 milijuna eura iz PNRR-a.
Kako bi Europska komisija bila sigurna da ćemo instalirati, oni su prošli i mi smo prihvatili da moramo usvojiti shemu promocije koja se temelji na ugovorima za razliku. Za Europsku komisiju to je bila garancija da ćemo postići cilj.
Sve se to dogodilo prije velike energetske krize kada su cijene skočile u nebo. Ova energetska kriza bila je veliki poticaj za ulaganja, s više od 2000 MWh obnovljivih izvora energije koji su već instalirani 2022. i 2023. godine.
Ne uzimajući u obzir da je svijet drugačiji od onog kad se pregovaralo o PNRR-u, Rumunjska se sprema izdvojiti 3 milijarde eura od svačijeg novca, koji proizlazi iz certifikata o onečišćenju, kako ne bi izgubila 30 milijuna eura iz PNRR-a.
Ono što već neko vrijeme govorim jest da se 3 milijarde eura mogu puno bolje iskoristiti, u interesu Rumunjske i Europe, premašivši preuzetu obvezu od 5000 MWh. Te 3 milijarde eura mogu privući još 3 milijarde eura privatnog kapitala. Sa 6 milijardi eura možemo instalirati ne 5.000 MWh, nego preko 10.000 MWh.
Ako učinimo kao što sam rekao, svi će potrošači imati koristi od čiste, sigurne energije i šanse za niže cijene, za razliku od izvršne cijene u ugovorima za razliku koja će uskladiti tržišnu cijenu za 15 godina s vrijednošću koju predviđam velikom za ovo vrijeme horizont jer će ona odlučiti, sada, kada nije dobro vrijeme.
Imamo reputaciju da donosimo loše odluke iz kojih ništa ne učimo.
Nakon što smo prije gotovo 12 godina napravili previše izdašnu shemu zelenih certifikata koja nas je koštala i košta više od 20 milijardi eura, počeli smo je više ne htjeti poštovati i zlostavljati investitore koji su vjerovali u nas. Počeli smo odgađati certifikate. I dalje ne priznajemo pravo investitora zajamčeno Građanskim zakonikom na prijenos poslovanja. Počeli smo ih preoporezivati. Počeli smo ih javno sotonizirati jer vjeruju u nas. Trčimo s njima kroz nacionalne i međunarodne sudove. Počeli smo se rugati datoj riječi jer smo bili previše glupi ili previše lopovski kad smo napravili tu shemu.
Sve moje radnje u vezi s predmetom sheme ugovora za razliku usmjerene su na javni interes Rumunjske, uz čvrsto uvjerenje da ćemo ponoviti veliku pogrešku.
Želim analitičnu, predvidljivu i poštenu Rumunjsku s investitorima.
Želim da sve institucije u Rumunjskoj koje donose ove odluke ne mogu reći: “Nisam znao da za 30 milijuna eura ismijavam 3 milijarde eura i ideju o tržištu za 15 godina” . Znali ste jer vam sada javno govorim za razliku od sheme zelenih certifikata kada sam vam slao samo telegrame iz predstavništva u EU koje ste ignorirali. Bio sam u pravu tada i u pravu sam sada.”
Ministarstvo energetike želi maksimalnu cijenu od 91 eura/MWh za fotonapon i 93 eura/MWh za vjetroturbine
Održat će se dražbe, s odvojenim ponudama za vjetroelektrane i fotonaponske, za kapacitete od 5000 MW (čak 7 nuklearnih reaktora), na kojima će korisnici uz projekt predlagati i izvedbenu cijenu.
Ministar energetike Sebastian Burduja najavio je u ponedjeljak da će maksimalne početne cijene biti 91 euro/MWh za fotonaponsku energiju i 93 eura/MWh za vjetar. To je čak i više od onih procijenjenih u rujnu 2023., kada su se već smatrale previsokima.
U rujnu 2023. HotNews.ro pokazao je da stratezi koji stoje iza implementacije mehanizma razmišljaju o maksimalnoj početnoj cijeni od 88 eura/MWh za fotonapon i 92 eura/MWh za vjetroturbine, mnogo više nego u Velikoj Britaniji, koja ima slična shema, s 56 eura/MWh za fotonaponske, odnosno 60 eura/MWh za vjetroturbine.
Predstavnici industrije obnovljivih izvora energije su prošle godine vršili pritisak za još veće maksimalne cijene vježbe, tražeći 120 eura/MWh.
Za više detalja, čitajte dalje
