Rat u Siriji uzrokovao je više od 507.000 smrti u 13 godina, prema procjenama koje je Sirijski opservatorij za ljudska prava (OSHO) objavio u četvrtak, uoči 13. obljetnice izbijanja sukoba koji je podijelio zemlju i doveo do do raseljavanja milijuna ljudi, javlja AFP i Agerpres.
Bombardiranje u SirijiFoto: AFP / AFP / Profimedia
Pokrenut 15. ožujka 2011. narodnim ustankom koji je nasilno ugušio režim predsjednika Bashara al-Assada, sukob je postao složeniji intervencijom međunarodnih aktera i priljevom džihadista iz cijelog svijeta.
Prema OSDO-u, nevladinoj organizaciji sa sjedištem u Velikoj Britaniji, ali koja ima široku mrežu izvora u ratom razorenoj zemlji, ubijeno je preko 164.000 civila, uključujući preko 15.000 žena i 25.000 djece.
Nevladina organizacija procjenjuje da je ubijeno više od 343.000 boraca, uključujući vojnike iz vojske sirijskog režima, borce iz nekih proiranskih skupina, kurdskih snaga i džihadista iz skupine Islamska država (IS).
Ove brojke odražavaju povećanje od približno 4000 smrtnih slučajeva u usporedbi s ožujkom 2023., jer se situacija na prvim crtama općenito stabilizirala posljednjih godina.
Predsjednik Bashar al-Assad sada kontrolira oko dvije trećine sirijskog teritorija, zahvaljujući odlučnoj intervenciji Moskve, svog glavnog saveznika, i Teherana.
Međutim, golema područja na sjeveru zemlje ostaju izvan njegove kontrole.
“U Siriji cijela jedna generacija nije poznavala ništa osim rata”
Prema podacima UN-a, 16,7 milijuna ljudi u Siriji treba humanitarnu pomoć ili zaštitu. Više od sedam milijuna ljudi raseljeno je unutar zemlje, prema istom izvoru.
Razorni potres koji je potresao Tursku i Siriju u veljači 2023. pogoršao je problem.
Souhair Zakkout, glasnogovornica Međunarodnog odbora Crvenog križa sa sjedištem u Damasku, rekla je za AFP da je rat imao “razorne posljedice” za Sirijce, uzrokujući “nezamislivu patnju”.
“U Siriji cijela jedna generacija nije poznavala ništa osim rata”, požalila se.
Zapadne sankcije pogoršale su ekonomsku krizu uzrokovanu ratom koji je razorio infrastrukturu zemlje, u kojoj 90% stanovništva živi ispod granice siromaštva.
Humanitarne organizacije rade “na održavanju minimalne razine osnovnih usluga”, poput vode i zdravlja, kako “ne bi kolabirale”, rekao je Souhair Zakkout.
