“Da bismo došli do otkrića, moramo nagraditi, a ne kazniti one koji riskiraju odstupanje od gomile”, kaže Avi Loeb, voditelj projekta Galileo i osnivač Black Initiative, u nedavnom članku. Hole” s Harvarda Sveučilište.
sprint na 100 metaraFoto: Prentice C. James / Zuma Press / Profimedia
u svojoj analizi objavljenoj u SrednjiLoeb polazi od izjave o ljudskoj regresiji koju je dao psiholog Daniel Kahneman kad je 2002. primio Nobelovu nagradu. “Postoji regresija prema prosjeku, dio je ljudskog stanja da smo statistički kažnjeni za nagrađivanje drugih i mi smo nagrađeni što ih je kaznio”, rekao je pokojni psiholog.
Tako Loeb primjećuje da je u ljudskoj prirodi da neki znanstvenici osjećaju svoju životnu misiju “zgaziti svaki cvijet koji se uzdiže iznad razine trave u njihovom području istraživanja”. Slično tome, oni koji rade ispod očekivanja su oni koji zahtijevaju “paritet rezultata”.
Što se tiče ove “regresije na srednju vrijednost” koju spominje psiholog, Loeb ističe da je percepcija o tome što je “prosjek” kada se analiziraju ljudi pogrešna, a jedini način da se to ispravi jest istraživanje odstupanja od prosjeka. “Da bismo došli do otkrića, moramo nagraditi, a ne kazniti one koji riskiraju odstupanje od gomile”, naglašava istraživač.
Ova regresija također se može pratiti kroz analizu nekih alata umjetne inteligencije koji se oslanjaju na ljudski rad za generiranje odgovora, kao što su ChatGPT – 3.5 i GPT4 koji su se smanjili tijekom vremena.
Studija koja je uspoređivala učinak u ožujku i lipnju 2023. o sposobnosti rješavanja matematičkih problema, odgovaranja na osjetljiva pitanja, generiranja koda i izvođenja vizualnog zaključivanja. Otkrilo je, na primjer, da je točnost ChatGPT4 u stopi odgovora mišljenja pala sa 97,6% u ožujku na samo 22,1% u lipnju.
Način na koji se ljudi odnose prema učinku, uključujući i sveučilišno okruženje, kriv je za ovo nazadovanje. U tom smislu spominje i šalu koju, kako kaže, često koristi na svom radnom mjestu.
“Najbolji studenti Harvarda su izuzetni jer dobivaju desetke na svim svojim kolegijima, dok najlošiji studenti Harvarda dobivaju desetke na svim svojim kolegijima”, napominje Avi Leob.
O takvim praksama, istraživačica inzistira da one dovode do prosječnog plasmana svih ljudi, bez odstupanja, ali zapravo predstavljaju manjak vrijednosti, jer je sustav ocjenjivanja stvoren da razlikuje učenike prema uspjehu.
Kako bi bilo, pita se istraživač, kada bi se takve prakse iz akademskog okruženja preselile u polje koje se temelji na natjecateljstvu kao što je sport.
“Zamislite izdanje Olimpijskih igara gdje službene osobe usporavaju najbrže trkače na 100 metara tako da oni stignu do cilja s najsporijim trkačem. Ovo bi bila prekrasna gesta za najsporijeg trkača, ali skriva inherentnu raznolikost atletskih sposobnosti. Izostavlja se ideja da su Olimpijske igre slavlje stavova koji su suprotni psihološkim navikama”, kaže Loeb.
Kada bi povezao Kahnemanov citat s njegovim primjerom iz svijeta sporta, istraživač kaže da bi to bilo: „na stazi od 100 metara, skupina trkača pokazuje napredak daleko od prosjeka; kao dio olimpijskog duha, slavimo one koji trče najbrže, umjesto da nagrađujemo sporije i kažnjavamo prve.”
Na kraju ističe da je učinak bio glavni kriterij kada je započinjao istraživačku karijeru, poput sporta, te sustav mora shvatiti da su iskoraci u znanosti odstupanja od prosjeka.
“U prilog ovim nalazima, akademska zajednica i akademska kultura oduprli su se prirodnim psihološkim tendencijama regresije prema prosjeku”, zaključuje on.
- Avi Loeb je voditelj Projekta Galileo, osnivački direktor Inicijative za crnu rupu Sveučilišta Harvard, direktor Instituta za teoriju i računanje u Centru za astrofiziku Harvard-Smithsonian i bivši predstojnik odjela za astronomiju na Sveučilištu Harvard (2011. -2020. ). Bivši je član Predsjedničkog vijeća savjetnika za znanost i tehnologiju i bivši predsjednik Vijeća za fiziku i astronomiju Nacionalnih akademija.
- Autor je bestselera Extraterrestrial: The First Sign of Intelligent Life Beyond Earth i koautor udžbenika Life in the Cosmos, oba objavljena 2021. Njegova najnovija knjiga, Interstellar, objavljena je u kolovozu 2023.
