“Utjecaj pametnog rada jasno pokazuje trend proizvodnje koji ostaje konstantan na vrlo visokim vrijednostima. Zanimljiva je usporedba s 2019., “nultom godinom rada na daljinu” i godinama koje slijede. Bez rada na daljinu “Milan, s objektivnim ciljem od 124, dosegao je vrijednost produktivnosti od 135,55. Uz prisutnost pametnog rada, u 2023., na 41%, vrijednost je 137,92 produktivnosti, znatno iznad praga koji je zahtijevala uprava. To nas navodi da shvatimo da su učinci posla neovisni o fizičkoj prisutnosti unutar ureda i zapravo su više povezani s motivacijskim polugama.” Tako Mauro Saviano, INPS metropolitanski direktor koordinacije Milana, sudjeluje danas u debati ‘Ravnoteža između posla i privatnog života, pametna radna iskustva u javnoj i privatnoj usporedbi’, koju je organizirao INPS glavnog grada Lombardije.
Što se tiče milanskog sjedišta zavoda za socijalnu sigurnost, “u 2019. – objašnjava Saviano – rad na daljinu nije postojao. U 2020., godini procvata pandemije, pametno radno osoblje doseglo je 57%. 2021., na kraju pandemije, na 50%, 2022. na 30% i 2023. na 27%. Skloni smo stalnom trendu, imamo prosječnu jedinicu raspoloživih resursa mjesečno u pametnom radu, jednaku 243 osobe mjesečno od tisuću.” Posebno je zanimljiv “odnos učestalosti između prisutnosti i primjene agilnog rada, s obzirom na produktivnost, tj. odnos između homogenizirane vrijednosti proizvodnje i raspoloživih resursa koji su generirali tu proizvodnju u smislu numeričkih ciljeva – ilustrira ‘stručnjak – Osim podataka iz 2020., zbog prisutnosti Covida, koji je donio standarde produktivnosti na 145,28, od 2021. do 2023. možemo vidjeti kako prisutnost pametnog rada oko 36 – 41% osoblja podrazumijeva vrijednost produktivnosti jednaku 137,56 u 2022. i 137,92 u 2023., u usporedbi s pragom od 124”.
U INPS-u u Milanu, “od 2022. postoji krajnje generaliziran i raširen pristup pametnom radu koji može doseći 16 radnih dana mjesečno – naglašava Saviano – I to je bila upravljačka poluga koju sam namjeravao koristiti zajedno s upravom Milano, upravo zato da bi se posebno favorizirale mlade žene geografskog podrijetla s juga, stoga postale privlačne i za nove generacije. Agilni rad zamišljen je kao jedan od alata, a ne jedini, namijenjen poticanju, naravno, kod nekih dobnih skupina i nekih zemljopisnih podrijetla, na mogućnost kombiniranja životnih potreba – zaključuje stručnjak – Ovo je alat koji je uspio uvelike promicati dobrobit unutar strukture. Nedavna istraživanja blagostanja koja smo proveli u Milanu ističu prilično visoku razinu zadovoljstva. Sve to za dobrobit usluga građanima, konzultantima, tvrtkama, teritorijima, patronatima i dionicima”.
