Stupanjem na snagu odredbi Pravilnika 16/2022 u 2023. godini znatno je smanjen broj poduzeća koja imaju režim mikropoduzeća. Prema podacima ANAF-a, ako ih je 2022. godine bilo 912.875, 2024. brojka se smanjila na 495.488.
Novac – novčaniceFoto: Hotnews / Florin Barbuta
Podsjećamo, tom je uredbom plafon za ovaj porezni režim spušten na 500.000 eura te je uveden uvjet stalnog zaposlenja. Također po tom Pravilniku fizička osoba može imati više od 25% društvenog kapitala mikropoduzeća u najviše 3 trgovačka društva. Inače, kada ima više od 25% udjela u više od 3 poduzeća, mora odlučiti kojim će poduzećima plaćati porez na dobit.
Dakle, imali smo učinak smanjenja broja tvrtki koje primjenjuju režim mikropoduzeća. Stvari su se uvelike promijenile 2024. s obzirom na Zakon 296/2023 i GEO 115/2023.
U 2024. očekuje nas još jedno smanjenje s obzirom na problem povezanih poduzeća: poduzetnici ne žele preuzeti rizik da saznaju da imaju rođaka koji još uvijek posjeduje tvrtku
Vlada PSD-PNL unijela je u Fiskalni zakonik zakon koji je u prošlosti vrijedio za europske fondove (346/2004), samo što su definicije u suprotnosti s onima u Zakonu, pa ga poreznici ne znaju protumačiti. Kako je nedavno rekao Dan Manolescu, predsjednik Komore fiskalnih konzultanata (CCF): nitko više ništa ne razumije.
Jedini koji kaže da je sve jasno: ministar Marcel Boloș. Na pitanje kako se to tumači, primjerice, u slučaju bračnih osoba, pomiješao je to s odredbama o povezanim osobama, koje predstavljaju nešto drugo.
I to u uvjetima kada djelatnici kojima on zapovijeda ne znaju kako riješiti problem koji je izuzetno složen. Htjeli su s pojašnjenjima izaći do kraja veljače, ali nisu uspjeli.
Rok za prijavu je kraj ožujka, kako bi poduzetnici porez platili u travnju. Sada ne znaju što platiti i što prijaviti. Nalazimo se 13. ožujka i nema nikakvih pojašnjenja.
Stručnjaci s kojima je HotNews.ro ovih dana razgovarao kažu da bi bilo bolje da je Vlada rekla da više ne želi mikropoduzeća i onda bi se problem puno lakše riješio, nego pustiti neke poduzetnike da riskiraju i onda ANAF bi prilikom eventualne kontrole trebala uzeti u obzir da se zakonska regulativa mora tumačiti na drugačiji način.
“Unutar gornje granice (od 500.000 eura) uključeni su prihodi drugih tvrtki koje dioničar otvara. Mnoge tvrtke vezane su uz definiciju iz Zakona 346. Došlo je do potpunog preokreta. Na praktičnoj razini, svi računovođe, svi konzultanti se pitaju: Što ja to radim Ja im odgovaram: Vi ste obveznici poreza na dobit, ali ako hoćete mikro (režim mikropoduzeća ne), pogledajte zakon, što se razumijete, tako se prijavljujete! Nitko ništa ne razumije“, rekao je Dan Manolescu, predsjednik Komore poreznih savjetnika.
Konceptualno, kaže on, definicija poduzeća u zakonu o malim i srednjim poduzećima uključuje PFA.
„Koncept Zakona o malom i srednjem poduzetništvu potpuno je drugačiji od onoga što imamo u poreznom zakonodavstvu. Tu govorimo o poduzetništvu u smislu gospodarske aktivnosti. Dakle, unutar stropa je potpuno drugačije. Miješanje pojmova dovelo je do potpunog preokreta. Potrebno je pojašnjenje”, objasnio je.
Riječ je o tvrtkama upstream i downstream, kaže Manolescu.
“Čitamo ih zajedno i nitko ništa ne razumije. Ovu vježbu sam radio s kolegama koji se bave europskim fondovima koji tu stvar apliciraju godinama. Ova definicija korištena je za europske fondove pri apliciranju za europske fondove ili državne potpore. Do sada su se te analize radile ex-ante. Ako su sumnjali, rekli su: Vidite da ne ispunjavate uvjete, napustite tu tvrtku pa se možete prijaviti”, objasnio je predsjednik Komore poreznih savjetnika na konferenciji koju je organizirao News.ro.
Sada, kaže, izgleda da se pozivamo na te kriterije s datumom 31. prosinca.
Nije poznato u kakvom je stupnju srodstva Ministarstvo financija
“Ovako kako je sada, nećemo imati puno mikropoduzeća. Jedini jasan slučaj su oni koji imaju samo jednu tvrtku. Nemaju udjele drugdje, nemaju ženu, djecu, rodbinu s tvrtkama. Oni koji imaju samo jednu tvrtku, nemaju nigdje drugdje udjele, nemaju ni ženu, ni djecu, ni rodbinu s tvrtkom.” Tko još ima nešto drugo u obitelji, izgleda da ima problem”, objasnio je Manolescu.
Koje su porezne promjene stupile na snagu 1. siječnja 2024., a utječu na režim mikropoduzeća
1. Od 1. siječnja 2024. osoba može posjedovati udjele ili udjele izravno ili neizravno u jednom mikropoduzeću. Sukladno tome, status mikropoduzeća zadržava se ako su godišnja financijska izvješća predana na vrijeme.
2. Godišnja gornja granica mikropoduzeća od 500.000 eura se zadržava, ali postaje kumulativna za sva povezana mikropoduzeća, vezu koju razumijemo prema Zakonu br. 346/2004 o poticanju osnivanja malih i srednjih trgovačkih društava (mikropoduzeće se može udružiti u drugo mikropoduzeće, u kojem slučaju gornja granica uključuje oba mikropoduzeća.
3. Gornja granica od 500.000 eura primjenjivat će se i na mikropoduzeća u HORECA području, uz ispunjavanje svih uvjeta, uključujući obvezu prijave zaposlenika na puno radno vrijeme ili nekoliko ugovora na nepuno radno vrijeme što ukupno iznosi jedan ugovor na puno radno vrijeme, menadžerski ugovor /mandat uz naknadu neznatnu u visini minimalne bruto plaće.
4. Sekundarni posrednici u osiguranju i reosiguranju mogu biti mikropoduzeća pod uvjetom da prihod od djelatnosti distribucije osiguranja/reosiguranja ne predstavlja više od 15% ukupnog prihoda.
5. Do 31. ožujka 2024. vlasnici više mikropoduzeća moraju odlučiti koje će tvrtke plaćati porez na dobit, a koje će ostati mikropoduzeće.
6. Trgovačko društvo koje je obveznik poreza na dobit na dan 31. prosinca 2023. godine može biti mikropoduzeće od 1. siječnja 2024. godine ako nakon 1. siječnja 2023. godine više nije imalo status mikropoduzeća. Za HORECA tvrtke ovaj uvjet se prevodi i primjenjuje od 1. siječnja 2024.
7. Pojašnjen je položaj mikropoduzeća kojima je obustavljena djelatnost u obrtnom registru, u smislu da ponovnim pokretanjem djelatnosti zadržavaju status mikropoduzeća, ako zaposle u roku od 30 dana od ponovnog aktiviranja i ako objekt njihove aktivnosti omogućuje im da budu mikropoduzeće.
8. Utvrđuje se obveza plaćanja poreza na dobit mikropoduzeća koje nije dostavilo Financijska izvješća za prethodnu godinu. Porez na dobit plaćat će se od tromjesečja u kojem su financijski izvještaji trebali biti predani.
9. Za mikropoduzeća koja su povezana, gornja granica od 500.000 eura analizira se kumulativno, a ako se prekorači unutar kalendarske godine, obje tvrtke duguju porez na dobit, počevši od tromjesečja u kojem je gornja granica premašena.
10. Poduzeća koja mogu primijeniti sustav oporezivanja mikro poduzetnika u 2024. godini, moraju dostaviti Godišnja financijska izvješća za prethodnu godinu do 31. ožujka 2024. godine.
11. Od 1. siječnja 2024. godine ukida se pravo mikropoduzeća na umanjenje poreza na dobit za iznose koji predstavljaju sponzorstva ili za vrijednost nabave fiskalnih blagajni. Posljednja fiskalna godina u kojoj mikropoduzeće može smanjiti porez na dobit mikropoduzeća na ime sponzorstva ili blagajne ili preusmjeriti porez je 2023. godina.
12. Sljedeće mjere uvedene Novim poreznim zakonom (L296/2023) također se primjenjuju od 1. siječnja 2024.:
Mijenja se oporezivanje mikropoduzeća. Dakle, bit će sljedeće porezne stope.
1%, za mikropoduzeća koja ostvaruju prihode koji ne prelaze 60.000 eura
3%, za mikropoduzeća koja:
1. zarađuje više od 60.000 eura; ili
2. obavljati glavne ili sporedne aktivnosti u različitim CAEN šiframa
Vidi također: Imate li mikro-poduzeće? Koje vam promjene donosi Uredba Trenuleț?
