Klima, 1 od 4 mala i srednja poduzeća u opasnosti, u ranjivim područjima izloženijim bankrotu

„Čak 1 od 4 mala i srednja poduzeća je ugroženo jer se nalaze u općinama koje su izložene riziku od klizišta i poplava i imaju 4,8% veću vjerojatnost da će propasti od drugih poduzeća nakon što se neželjeni događaj dogodi. Izjavljuje to Maurizio Gardini, predsjednik Confcooperative, komentirajući podatke koji proizlaze iz Confcooperative Censis Focusa “Katastrofe i klimatske promjene, težak račun za Italiju”. Isto tako, te bi tvrtke ostvarile 4,2% niži ekonomski rezultat i manju veličinu tvrtke u smislu broja zaposlenih od tvrtki koje se nalaze na područjima koja nisu izložena rizicima od klizišta i poplava.

“Poljoprivreda je gospodarski sektor koji je najviše pogođen posljedicama klimatskih promjena. Učinak poljoprivrednog gospodarstva u 2022. bilježi pad proizvodnje od 1,5%, nešto ispod 900 milijuna eura”, nastavlja Gardini. Velik dio negativnog rezultata može se pripisati široko rasprostranjenoj suši i nedostatku oborina, toliko da se 2022. smatra najtoplijom godinom ikada. Gotovo sve vrste usjeva doživjele su veliki pad: proizvodnja mahunarki (-17,5%), maslinova ulja (-14,6%), žitarica (-13,2%). Pad su imali i povrće (-3,2%), industrijsko bilje (-1,4%) i vino (-0,8%). U sektoru stočarstva zabilježen je pad proizvodnje od 0,6%. Teritorijalno gledano, pad obujma proizvodnje imao je veći utjecaj na sjeverozapadu (-3,5%) i jugu (-3,0%), dok u središtu nije bilo promjena. Ako pogledamo dodanu vrijednost, negativan trend se posebno očituje na sjeverozapadu s -7,6%. Na jugu je dodana vrijednost pala za 2,9%.

“Račun koji su prirodne katastrofe i klimatske promjene postavile našoj zemlji je 210 milijardi eura. To je vrlo težak trošak jednak cjelokupnom iznosu Pnrr-a i 10 financijskih manevara. Od tih 210 milijardi, 111 je određeno učincima klimatske promjene. Zbog toga briga o teritoriju nije trošak, već ulaganje u sustav države”. Censis Confcooperative Focus ‘Katastrofe i klimatske promjene, težak račun za Italiju’ potvrđuje, s podacima u rukama, kako je u posljednjih 40 godina (od 1980. do 2022.) 1/3 vrijednosti štete uzrokovane ekstremnim događajima u EU je ‘plaćena’ iz Italije. „Dolazeći do posljednjih nekoliko godina, govorimo o 42,8 milijardi samo od 2017. do 2022. U 2022. to je koštalo gotovo 1% BDP-a, točnije 0,9%, što je jednako približno 17 milijardi: iznos – zaključuje Gardini – nije mnogo manje od financijskog manevra”.

Rating
( No ratings yet )
Loading...
VRT