U prvom kvartalu 2024 bruto domaći proizvodizraženo u ulančanim vrijednostima s referentnom godinom 2015., ispravljeno za kalendarske učinke i desezonirano, porastao je za 0,3% u odnosu na prethodni kvartal, a trendno za 0,6%.. To procjenjuje Istat. Prvo tromjesečje 2024. godine imalo je tri radna dana više nego prethodno tromjesečje i isti broj radnih dana kao prvo tromjesečje 2023. godine.
Gospodarska promjena je sinteza povećanja dodane vrijednosti u svim sektorima: poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, industriji i uslugama. Na strani potražnje negativan je doprinos nacionalne komponente (bruto zaliha) i pozitivan doprinos neto strane komponente. Promjena stečena za 2024. jednaka je +0,5%.
“Talijansko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju 2024. za 0,3% u usporedbi s prethodnim tromjesečjem i za 0,6% u usporedbi s prvim kvartalom 2023. u smislu realnih vrijednosti BDP-a korigiranih za kalendarske učinke i sezonski prilagođenih. Ovo je treća pozitivna promjena, nakon pada zabilježenog u drugom kvartalu 2023. godine“, komentar je Istata na preliminarnu procjenu BDP-a za prvo tromjesečje 2024. godine koja „odražava porast u primarnom sektoru, industrijskom sektoru i sektoru usluga. Na strani potražnje, nacionalna komponenta – ističe Zavod za statistiku – mjereno bruto zalihama, opada, dok se procjenjuje povećanje neto strane komponente”.
Inflacija
U travnju inflacija bilježi +0,2% i usporava na +0,9% na godišnjoj raziniprema onome što proizlazi iz preliminarnih procjena Istata.
“U travnju će, prema preliminarnim procjenama, inflacija ponovno padati i dosegnuti 0,9%. Na blago usporavanje najviše utječe dinamika trenda cijena nereguliranih energenata (-13,9% s -10,3% iz ožujka) i prometa usluge (+2,9% s +4,5%), s druge strane, došlo je do blagog usporavanja cijena prehrambenih proizvoda (+2,6% s +2,7%), a cijene reguliranih energenata pokazuju snažan trend oporavka 0,8% s -13,8%), unatoč gospodarskom padu (-8,2%). Međugodišnja dinamika cijena košarica nastavila je padati iu travnju (+2,4% s +2,6%), dok temeljna inflacija iznosi +2,2% (sa +2,3%)”, komentira Istat.
Konkretno, blago usporavanje stope inflacije posljedica je trendnog širenja pada cijena nereguliranih energenata (s -10,3% na -13,9%) i usporavanja cijena srodnih energenata. usluge prijevoza (sa +4,5% na +2,9%), razne usluge (sa +2,3% na +1,8%), netrajna dobra (sa +2,0% na +1,5%) i neprerađena hrana (sa +2,6%). % do +2,2%); s druge strane, došlo je do ubrzanja cijena duhana (sa +1,9% na +3,3%), rekreacijskih, kulturnih usluga i usluga osobne njege (sa +3,2% na +3,8%) te reguliranih energenata (s preokretom trenda). od -13,8% do +0,8%).
