Razine globalnog duga približavaju se onima koje su posljednji put zabilježene 1820-ih i postoji rizik od “stagflacije” za napredna gospodarstva, upozorava predsjednik WEF-a Borge Brende.
Predsjednik WEF-a Borge BrendeFoto: Svjetski ekonomski forum/Benedikt von Loebell / Avalon / Profimedia
Predsjednik Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Borge Brende ocjenio je sumorne izglede za globalno gospodarstvo, rekavši da bi se svijet mogao suočiti s desetljećem niskog rasta ako se ne poduzmu potrebne ekonomske mjere.
Govoreći na posebnom sastanku WEF-a o “suradnji, razvoju i energiji” u Rijadu u Saudijskoj Arabiji u nedjelju, istaknuo je da se globalne stope duga približavaju razinama koje su posljednji put viđene 1820-ih i da postoji rizik od “stagflacije” za napredna gospodarstva.
“Globalni rast za ovu godinu procjenjuje se na 3,2 posto. To nije najgora stopa, ali nije nešto na što smo navikli – globalna stopa rasta je desetljećima iznad 4 posto”, rekao je za CNBC, dodajući da postoji rizik od usporavanja sličnog onom iz 1970-ih u nekim gospodarstvima smatra jakim.
“Ne možemo ići u trgovinski rat, moramo nastaviti trgovati jedni s drugima”, objasnio je odgovarajući na pitanje kako izbjeći razdoblje niskog rasta.
Prepoznajući da će svjetska trgovina prijeći na novu razinu, gdje će se trgovina odvijati između zemalja koje održavaju prijateljske odnose ili imaju zemljopisnu blizinu, Brende je inzistirao na problemu duga. “Sljedeće, moramo se pozabaviti problemom globalnog duga. Ovako nešto nismo imali od Napoleonovih ratova, približavamo se 100 posto svjetskog BDP-a u dugovima”, naglasio je.
Savjetovao je vladama da smanje svoje dugove i poduzmu odgovarajuće fiskalne mjere kako bi izbjegle situaciju koja uzrokuje recesiju. Govoreći o “trajnim inflatornim pritiscima”, predvidio je da bi generativna umjetna inteligencija mogla biti prilika za svijet u razvoju.
Njegovo upozorenje u skladu je s nedavnim izvješćem Međunarodnog monetarnog fonda, u kojem se navodi da je globalni javni dug prošle godine porastao na 93 posto BDP-a i da je gotovo 10 posto viši od razine prije pandemije.
MMF je predvidio da bi se globalni javni dug do kraja desetljeća mogao približiti 100% globalnog BDP-a. Ističući visoke razine duga u Kini i SAD-u, MMF vidi da slaba fiskalna politika u SAD-u vrši pritisak na kamatne stope i dolar, povećavajući troškove financiranja diljem svijeta – pogoršavajući nestabilnosti koje već postoje.
U travnju je MMF revidirao svoju prognozu globalnog rasta naviše na 3,2%, komentirajući da se globalno gospodarstvo pokazalo “iznenađujuće otpornim” unatoč inflatornim pritiscima i promjenama u monetarnoj politici.
Brende je danas rekao da je najveći rizik za globalnu ekonomiju geopolitički, navodeći situaciju na Bliskom istoku.
“Toliko je nepredvidivosti i situacija lako može izmaći kontroli. Ako Izrael i Iran eskaliraju ovaj sukob, mogli bismo vidjeti cijenu nafte na 150 dolara preko noći. I naravno, to bi bilo vrlo štetno za globalnu ekonomiju.”
