Litva je spremna poslati vojnike u Ukrajinu na misije obuke, rekla je litvanska premijerka Ingrida Šimonytė prema materijalu koji je u srijedu objavio Financial Times.
Litvanski vojnici na paradi u VilniusuFoto: Yauhen Yerchak/SOPA Images / Shutterstock Editorial / Profimedia
Rekla je da ima odobrenje parlamenta za slanje trupa u Ukrajinu u svrhu obuke – ideju koju je ranije iznijela njezina vlada – ali Kijev to tek treba zatražiti.
Šimonytė je rekao da zna da bi Rusija razmotrila takav izazov, ali je dodao:
“Ako samo razmišljamo o tome kako će Rusija odgovoriti, onda ne bismo ništa poslali. Svaka dva tjedna čujemo da će netko biti napadnut nuklearnim bombama.”
Njezine izjave dolaze nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao u veljači i prošlog tjedna da ne može isključiti raspoređivanje trupa u Ukrajini u budućnosti. “Imam jasan strateški cilj: Rusija ne može pobijediti u Ukrajini. Ako Rusija pobijedi u Ukrajini, više nećemo imati sigurnost u Europi. Tko može reći da će Rusija tu stati? Kakva sigurnost (će biti) za druge susjedne zemlje, Republiku Moldaviju, Rumunjsku, Poljsku, Litvu i mnoge druge?”, ustvrdio je Macron.
Nekoliko čelnika zapadnih zemalja, uključujući velike zemlje NATO-a poput SAD-a ili Njemačke, odbacilo je Macronovu ideju, kako bi se izbjegla izravna konfrontacija između Saveza i Rusije.
I Rusija je u srijedu upozorila da će se, ako predsjednik Macron pošalje trupe u Ukrajinu, one smatrati legitimnim ciljevima.
Ruska diplomatska glasnogovornica Maria Zakharova naglasila je da bi eventualni dolazak francuskih trupa u Ukrajinu učinio legitimnim metama Moskve, dok je glasnogovornik Vladimira Putina Dmitrij Peskov upozorio da bi izravna intervencija NATO-a u ratu bila vrlo opasna.
“U više navrata smo govorili da izravna intervencija na frontu, u ovom sukobu, od strane vojski zemalja NATO-a, potencijalno nosi ogromnu opasnost, stoga to smatramo izuzetno provokativnim prijedlogom, ništa manje, i, naravno, to pratimo s velika pažnja”, rekao je Peskov.
