„Jedan od ciljeva ovog projekta je okupiti što veći broj privatnih tvrtki za rješavanje nekih malih i velikih problema globalnog zatopljenja, kroz konkretne primjere i korištenjem biljaka i drveća kao alata za rješavanje.“ Tako je Stefano Mancuso, profesor na Sveučilištu u Firenci i znanstveni direktor projekta Prospettiva Terra, prigodom konferencije za novinare povodom službenog pokretanja prvog istraživačkog projekta koji podupire Prospettiva Terra, a koji će u sljedećih 18 mjeseci vidjeti 300 IoT senzori – Internet of Things, razvijen od strane Stefana Mancusa i spin-offa Sveučilišta Florence Pnat, pozicioniran na isto toliko postrojenja u Bamu – Biblioteca degli Alberi di Milano, projekt Zaklade Riccardo Catella, botaničkog i kulturnog partnera ovu inicijativu.
“Ovi posebni senzori – precizira znanstveni direktor projekta – bilježe u stvarnom vremenu sve što se događa u drvetu, poput apsorbiranog ugljičnog dioksida, zagađivača uklonjenih iz zraka, poboljšanja koja ovo drveće uzrokuje na klimu i okoliš oko njih, kao i stabilnost stabala kako bi se znalo, dakle, imaju li zdravstvenih problema ili jesu li u savršenoj formi”.
Mjerenje stabilnosti stabla apsolutna je novost u znanstvenoj panorami: senzori primijenjeni na Bam stabla zapravo mogu detektirati frekvencije oscilacija biljke tijekom vremena i pružiti dodatne korisne podatke unaprijed za procjenu rizika od pada ili nestabilnosti , čineći upravljanje urbanim drvećem učinkovitijim, u korist javne uprave.
“Svi se ti podaci zatim usmjeravaju na web stranicu, kojoj može slobodno pristupiti svatko, a potom će biti prikazani na mnogim mjestima u gradu Milanu, tako da se može stvoriti široka svijest među građanima – objašnjava Mancuso – Razlog je to na kraju : stabla su najbolje rješenje koje možemo zamisliti u borbi protiv globalnog zatopljenja.”
Prema prvim nalazima proizlazi da su stabla Bam, koja se prate projektom, uskladištila 101 tonu CO2, dok su samo u prva 3 dana travnja uklonila 570 g štetnih tvari, a procjenjuje se da će doseći 71 tonu. kg u godini. Poboljšanje kvalitete zraka uzrokovano drvećem u parku može doseći najviše 25-30% u usporedbi s područjem bez drvoreda. Ekonomski gledano, korist koju su ostvarili je otprilike 5.013,38 eura.
“U nadolazećim godinama naši će gradovi postati sve topliji zbog globalnog zatopljenja. Shodno tome, moramo odmah smisliti rješenje za prilagodbu: nema ničeg boljeg od drveća za hlađenje grada. Nije riječ o jednostavnom niti ‘naivnom’ rješenju, dapače, do danas nema boljeg rješenja, jer drveće radi kao mali klima uređaj jer transpira vodu i posljedično snižava temperaturu. Riječ je o definiranom endotermnom procesu i projekt koji smo upravo započeli ima upravo taj cilj, da taj proces uživo dočaramo svim građanima, da se svatko uvjeri u korisnost ovih zelenih prijatelja”, zaključio je.
