Češki predsjednik Petr Pavel, bivši zapovjednik NATO-a, najavio je potporu svoje zemlje novom krugu proširenja Europske unije, u kontekstu u kojem se Češka priprema za obilježavanje 20 godina od vlastitog pristupa bloku, prenosi dpa. utorak citirao Agerpres.
Petr Pavel s njemačkim predsjednikom Frank-Walterom SteinmeieromFoto: dpa slikovni savez / Alamy / Alamy / Alamy / Profimedia
Proširenje je “geostrateška nužnost”, izjavio je u utorak češki predsjednik Petr Pavel na tiskovnoj konferenciji u Pragu, zajedno s njemačkim predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom.
“Ako države zapadnog Balkana, Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju ostavimo previše na pragu, ostavljamo ih na milost i nemilost akterima poput Rusije, koji uopće ne žele dobro Europi i Europljanima, upozorio je Pavel, koji bio je u prošlosti predsjednik Odbora NATO vojnik.
Europsko vijeće odlučilo je u prosincu 2023. započeti pristupne pregovore s Ukrajinom i Republikom Moldavijom i dodijelilo Gruziji status zemlje kandidatkinje. Bosna je ovaj status dobila u prosincu 2022. godine, nakon još 4 zemlje zapadnog Balkana.
“Ove zemlje žele pripadati Zapadu”, izjavio je premijer Češke Republike, Petr Fiala, u komentarima danim odvojeno od konferencije za novinare dvojice šefova država. “Dajmo im ovu priliku i maksimalno iskoristimo mogućnosti koje nudi proširenje”, dodao je.
Petr Pavel apelirao je na zemlje kandidate da se ozbiljno pripreme za budući pristup. Češka može pomoći državama pristupnicama razmjenom vlastitog iskustva, rekao je. Za provođenje reformi založio se i češki predsjednik, rekavši da se Unija “sigurno” može poboljšati.
Sa svoje strane, njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier uputio je poziv na obranu demokracije u EU prije europskih izbora u lipnju.
Njemački predsjednik osuđuje “neodgovorni” populizam
“Unutar Europske unije temeljne demokratske vrijednosti, sam europski projekt, dovode u pitanje neodgovorni populisti”, rekao je Steinmeier na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji. “Hajde da shvatimo što je u pitanju, posebno sada”, rekao je. Dodao je da jednom postignuta demokracija nije zajamčena za vječnost.
“Znamo da je snaga liberalne demokracije, njezina tolerancija, njezina najranjivija točka. I znamo da se moramo braniti i djelovati obrambeno kada oni koji preziru demokraciju koriste tu toleranciju da je napadnu”, rekao je njemački predsjednik.
1. svibnja 2004. Estonija, Latvija, Litva i Slovenija pristupile su EU, u najvećem valu proširenja u povijesti EU bloka. Slovačka, Češka, Mađarska, Poljska, Malta i Cipar.
Danas Češka i Njemačka imaju sve razloge slaviti ovo pristupanje prije 20 godina, rekao je Steinmeier.
“Od ovog koraka svi smo imali koristi, ne samo ekonomski, nego prvenstveno kao susjedne države. I ova priča o uspjehu nastavit će se pisati”, dodao je.
