Udruga tradicijskih proizvođača, obrtnika i zanatlija Vâlcea započela je postupak za upis proizvoda „Tradicionalne kobasice iz Vâlcea“ u registar zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Europske unije, a dokumentacija i specifikacija se dostavljaju od 12. ožujka 2024. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja (MADR), napominje Agerpres.
Rumunjske kobasiceFotografija: DreamsTime
“Nakon dostave dokumentacije Ministarstvu poljoprivrede, slijedi postupak ocjene usklađenosti registracijskog uloška, a ukoliko budu tražene dopune, iste će biti dostavljene u roku od najviše 30 dana. Datoteka će biti objavljena na web stranici ministarstva u nacionalnom razdoblju prigovora od 60 dana, a nakon tog razdoblja proizvod “Cârnaţi din topor din Vâlcea” automatski postaje zaštićen na nacionalnom teritoriju do registracije na europskoj razini. Kasnije će Rumunjska podnijeti zahtjev Europskoj komisiji (EK) za stjecanje zaštite na sustavu kvalitete zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (PGI), koja će biti registrirana u sustavu ‘eAmbrosia’. Slijedi nova evaluacija na razini Komisije, zatim europski oporbeni rok od 90 dana, nakon čega slijedi registracija i objava u Službenom listu EU”, rekao je Ionuţ Diaconeasa, savjetnik u Ministarstvu poljoprivrede.
„Vâlcea kobasice sa sjekirom“ tradicionalno se rade prema receptima starim sto godina, sa sirovinama i sastojcima iz zemljopisno ograničenog područja, koje uključuje sedam općina u okrugu Vâlcea: Mihăesti, Ocnele Mari, Frânceşti, Popeşti, Roeşti, Lăpusata i Tomatoes Proizvod je tradicionalno certificiran u MADR-u pod markom “Ca Altădătă” proizvođača Avi-Giis iz Vâlcea, koji je dio skupine podnositelja zahtjeva.
Zašto se zovu kobasice “sjekira”.
Zašto se ove kobasice nazivaju “iz sjekire” i što je posebnost ovog proizvoda, objasnio je predsjednik udruge Valcan Florin-Felix Gigîrtu.
„Očuvanje tradicije pripreme svinjskog mesa je prastaro za naše područje, a tradicijski proizvod zahtijeva puno rada i znanja, jer se mnogi procesi rade ručno. Za kobasice tipa “sjekira” vrlo je važno odabrati meso i sjekirom ga sjekirom na velike komade. Sjekira, brada i satara bili su domaći alati koji su se često koristili u kućanstvima. I danas se meso još uvijek sjecka ručno , sa satarom, modernijim alatom, ali to je i dalje kao sjekira. Ideja je da ako sjeckate drugačije ili nečim drugim, mijenja se okus mesa”, rekla je predsjednica udruge.
Naglasio je da su ostale specifičnosti ovog proizvoda, koje su sačuvane od davnina, sol za pripremu kobasica koja dolazi samo iz Solane Ocnele Mari te hladno i toplo dimljenje samo na bukovo drvo.
„Za pripremu kobasica koristimo samo sol iz Ocnele Mari. U vrijeme naših baka i djedova koristili smo kolica za skupljanje soli u Ocnele Mari, trebalo je skupiti 10-20 kolica da bismo formirali grupu, jer smo prolazili kroz područje sa šumom, a šuma Cotoşman je bila poznata po lopovima i odmetnicima Do Ocnele Mari trebao je dan, a često se čekao još jedan dan ako se sol ne izvadi. A danas za “axe” kobasice koristimo samo sol iz Ocnele Mari jer ima drugačija svojstva u odnosu na sol koju nalazimo u trgovini. Ima nekoliko dodatnih minerala i stavili smo u arhivu analize koje to potvrđuju. Još jedna karakteristika je dio za pušenje koji se radi samo od bukovog drva, doduše cijelo područje je bogato bukovim šumama, ali najbolji okus daje i bukva. Na primjer, hrast se previše dimi i daje oštar okus. Postoje praktički dva dimljenja, jedno hladno i jedno toplo, a i to je nastalo iz nužde, no tradicija se održala do danas. Praktično, kada su naši stari radili kobasice, objesili su ih iznad veće peći i ostavili ih da se ocijede, da se polako, nije im se žurilo u tom smislu i tek na kraju, kada su ih trebali finalizirati, dao im jaču vatru”. objasnio je predstavnik udruge.
Također, pri pripremi kobasica koristi se nekoliko začina, potpuno prirodnih, a to su: češnjak, majčina dušica i papar, uz sol iz Ocnele Mari.
Proizvod je priznat na nacionalnoj razini
Proizvod je prepoznat na nacionalnoj razini, posebno u južnom dijelu Rumunjske, uključujući i glavni grad, proizvođač je s njim prisutan na sajmovima, u supermarketima, restoranima pa čak i na internetu, ali također je prešao granice zemlje sudjelovanjem na velikim međunarodnim sajmovima. profil.
Još jedan tradicionalni proizvod certificiran od strane MADR-a, također pod robnom markom “Ca Altădata”, koji udruga u narednom razdoblju namjerava predati ministarstvu za europsku registraciju, je “Dimljeno meso s garniturom iz Vâlcea”.
“Dimljeno meso s garniturom iz Vâlcea” je meso koje se proizvodilo u seljačkim domaćinstvima nakon klanja svinje. Uglavnom, cilj je bio sačuvati meso, jer se nije moglo sve pojesti i trebalo je pogurati proces konzerviranja do proljeća, pa i do ljeta, jer mnogo puta kada bi se išlo na kosu uzimalo bi se meso za garnituru.U garnituru se stavljaju i kobasice sa sjekire, ali i leđa, but, svinjski kotlet, izrezani na komade i dimljeni. , nakon čega se prže na svinjskoj masti. Sve se zajedno stavlja za ukras u masti u kojoj su se pržile”, objasnio je.
Proizvođač marke “Ca Altădata” ima 13 proizvoda tradicionalno certificiranih od strane ministra poljoprivrede, specifične i reprezentativne proizvode za područje Oltenije ispod planine i posebno za područje Vâlcea.
Stotine tradicionalnih proizvoda certificiranih od strane MADR-a
Trenutno na nacionalnoj razini ima 765 tradicijskih proizvoda certificiranih od strane MADR-a, od čega najviše mesa i mesnih prerađevina (309), mlijeka i mliječnih proizvoda (140), povrća i voća (124), kruha, mliječnih proizvoda, pekara i peciva ( 120), riba (30), ali certificirana su i pića (35).
Rumunjska je na europskoj razini priznala i zaštitila 13 proizvoda, od kojih 11 sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (PGI): Topoloveni šljiva magiun, Sibiu salama, dimljeni Novac iz Ţara Bârsei, dimljena mrvica iz Dunava, Telemea iz Sibiua, kobasice iz Pleșcoi, sir Săveni, salata od ikre štuke iz Tulcee, dobrogejska pita, pita od pecice, Turda slanci, jedan sa zaštićenom oznakom izvornosti (PDO), odnosno Telemea iz Ibăneştija i drugi proizvod sa zajamčenim tradicionalnim specijalitetom (STG) – Tradicionalna salata s ikrom šarana .
Ostali proizvodi identificirani za moguću registraciju na europskoj razini su: odnosno Telemea de Vaideeni, sir iz mijeha, džem od rabarbare, sir Gulianca, Hunedoara virşli, salama Nădlac, češnjak Copălău, luk Pericei, transilvanijska šunka, kupus iz Toboliua, njemačko pivo, Cobza s dimljenom pastrvom iz Valea Putnei, Muscelean perecima, dimljenim šljivama iz Sâmbureşti, Oltene kobasicama, Voineşti jabukama itd.
Među 1.760 prehrambenih proizvoda iz zemalja članica, registriranih u europskim sustavima kvalitete, samo je 13 rumunjskih prehrambenih proizvoda. (izvor fotografije Vrijeme snova)
