Psiholog Valery Gut rekao je što je ljutnja i zašto je potrebna

Osjećaj ljutnje ne samo da je sam po sebi neugodan, već vam može uvelike uništiti život.

Psiholog Valery Gut rekao je što je ljutnja i zašto je potrebna.

U napadu bijesa možemo donositi nerazumne odluke, pokvariti odnose, uvrijediti voljene osobe. Stoga se mnogi od nas nastoje riješiti ove emocije, potisnuti je ili uzeti pod strogu kontrolu.

S druge strane, usprkos svojim negativnim manifestacijama, ljutnja je vrlo snalažljivo stanje, pa čak i svojevrsni indikator, primjerice, kada su naše granice povrijeđene.

Ako naučite pravilno prepoznati ovaj osjećaj i znati ga ispravno i sigurno izraziti, možete značajno poboljšati svoj život.

Što je ljutnja i zašto je potrebna

Profesor na Sveučilištu u Kaliforniji, psiholog Paul Ekman ljutnju smatra jednom od osnovnih ljudskih emocija.

Jedan od najstarijih dijelova mozga, limbički sustav, odgovoran je za njegov nastanak i manifestaciju.

Leonard Berkowitz, američki socijalni psiholog koji je proučavao ljudsku agresiju, primijetio je da je naše ljutito ponašanje odgovor na alarmantnu ili zastrašujuću situaciju.

Takva se situacija može dogoditi kako u vanjskom svijetu, npr. kada nas je netko povrijedio ili uvrijedio, tako i u našoj unutarnjoj percepciji.

Nasilje, oštre zabrane, ignoriranje naših potreba i želja čine unutarnji sukob.

Taj nas sukob drži u stalnoj napetosti i izaziva pojačanu reakciju čak i na bezazlene događaje, ako na neki način rezoniraju s onima koji su nas traumatizirali.

Dakle, u početku ljutnja postoji da nas zaštiti. Međutim, kada ne uspijemo razumjeti sebe, to se često okrene protiv nas.

Stanfordski eksperiment (indukcija ljutnje)

Čimbenicima u nastanku ljutnje mogu se pripisati i okolnosti koje su pogodovale njezinoj pojavi.

Godine 1971. američki socijalni psiholog Philip Zimbardo proveo je poznati Stanfordski zatvorski eksperiment. Među dobrovoljcima su raspodijeljene uloge: jedni su postali “stražari”, a drugi “zatvorenici”.

Ubrzo su “čuvari”, osjetivši moć i nekažnjivost, počeli pokazivati ​​okrutnost, iako u običnom životu nisu viđeni u takvom ponašanju.

Ovaj eksperiment je dokazao da ljudi mogu postati još zliji pod utjecajem ideologije, vlasti i okolnosti.

Što se događa ako ne izrazite ljutnju

U društvu je ljutnja tabu tema i odnosi se na negativne emocije. Svi mislimo da je loše, sramotno biti zao, nitko ne voli takve ljude.

Ipak, svaka potisnuta emocija može nanijeti veliku štetu našem psihičkom i fizičkom stanju.

Goneći ljutnju unutra, možemo pasti u apatiju ili depresiju. Možemo ga nesvjesno usmjeriti protiv sebe. Misli poput “ja sam zao, dakle loš” dovode do pada samopoštovanja.

U tijelu se potisnuta ljutnja odražava u napetosti mišića, poremećaju kardiovaskularnog i hormonalnog sustava. Imunitet slabi, kronične bolesti se pogoršavaju, javljaju se ovisnosti o alkoholu, nikotinu i druge.

Kako iskaliti bijes na ekološki prihvatljiv način

Ljutnja se može iskaliti tjelesnom aktivnošću, poput trčanja krosa ili sparinga u teretani. Možete i isplakati: suze su odličan način da se riješite unutarnje napetosti.

Sigurno je izražavati ljutnju određenim tehnikama.

• Razbiti šalicu. U ljutnji je puno destruktivne energije, koja se može realizirati razbijanjem posuđa.
• “Upucaj” prijestupnika u pikadu. Pikado ili ručno izrađena meta će poslužiti. Ako nema strelica, možete smotati papirnate loptice i baciti ih svom snagom u metu.
• Baci jaja. Da biste izvršili ove radnje, bolje je otići izvan grada. Jaja se mogu bacati na drveće, odgovarajući kamen ili na unaprijed pripremljenu metu.
• Preusmjerite fokus s unutrašnjosti na vanjštinu. Možete pogledati okolo i početi primjećivati ​​zanimljive detalje: uzorak zidova, igru ​​svjetla, zanimljive naglaske – glavna stvar je prebaciti se.
• Usput identificirajte svoje okidače i unaprijed razmislite o svojoj reakciji. Pitajući se što osobu dovodi u stanje bijesa, možete predvidjeti situaciju i zaštititi sebe i druge.
• Recite svoje emocije u trenutku. Recite sebi: “Sad sam ljut.” Dakle, shvatiti svoje stanje i uzeti ga pod kontrolu.

Tehnika opuštanja mišića pomaže u “istjerivanju” ljutnje iz tijela. Provodi se u nekoliko faza.

1. Potrebno je što više napregnuti sve mišiće lica i vrata, zadržati nekoliko sekundi i opustiti se.
2. Snažno napregnite ramena, bicepse, šake i trbušne mišiće. Pričekajte nekoliko sekundi i opustite se.
3. Isto radimo s bokovima, stražnjicom, listovima, stopalima i prstima.
4. U posljednjoj fazi naprežemo cijelo tijelo u potpunosti. Zadržite nekoliko sekundi i opustite se.

Tehnika Emotion Diary omogućuje vam razumijevanje razloga koji uzrokuju ljutnju i identificiranje radnji koje pomažu promijeniti vaše emocionalno stanje.

Navečer trebate zapisati na papir sva svoja iskustva za taj dan, popraviti razloge zbog kojih su se pojavili i čimbenike koji su pomogli ili nisu pomogli da se nosite.

Kako naučiti kontrolirati sebe

Philip Zimbardo formulirao je tri uvjeta pod kojima se možemo oduprijeti pojavi ljutnje.

• Osobna odgovornost. Važno je upamtiti da smo uvijek odgovorni za svoje postupke i ponašanje, bez obzira na to tko nas i na koji način na njih gura.
• Otvorenost. Ljutnja se voli skrivati ​​iza tuđih maski. Ostajući svoji, govoreći u svoje ime, osjećamo manju želju da nekome naudimo.
• Unutarnji nosači. Svatko od nas ima svoju savjest, svoja načela. Važno je ne izdati ih, ne skrivati ​​se iza osjećaja nekažnjivosti, biti sebi strog, ali pravedan sudac.

Ruski kulturolog Jurij Lotman jednom je rekao: “Obrazovan čovjek, kad se suoči s nečim što mu je neshvatljivo, osjeća radoznalost.

On uči. Obrazovan čovjek pali radoznalost, neobrazovan agresiju.

Samospoznaja i samorazvoj glavni su uvjeti koji vam omogućuju da ispravno reagirate i upravljate svojim emocijama. Naučivši razumjeti svoje potrebe, možemo ih na vrijeme zadovoljiti.

Razumijevanjem motiva drugih ljudi učimo kako izbjeći provokacije i toksična ponašanja, kako one oko nas tako i vlastita.