Znanstvenici otkrivaju koje prehrambene navike remete rad mozga

Istraživači sa Sveučilišta Macquarie zaključili su da se sljedbenici takozvane “zapadne dijete” suočavaju s nekontroliranom konzumacijom hrane.

U prehrani takvih ljudi u pravilu dominiraju namirnice s visokim udjelom masti i šećera, koje nemaju najbolji učinak na rad mozga.

Kako bi potvrdili svoje pretpostavke, znanstvenici su proveli eksperiment.

U znanstvenom istraživanju sudjelovalo je više od stotinu volontera.

Brza hrana

Autori rada podijelili su zdrave sudionike bez viška kilograma u dvije skupine.

Vrijedno je napomenuti da je eksperiment trajao samo tjedan dana.

Prva grupa volontera jela je normalno, a druga grupa je bila prisiljena jesti brzu hranu barem dva puta tjedno u količini od dva obroka dnevno.

Osim toga, barem četiri puta tjedno sudionici ove grupe morali su pojesti dva belgijska vafla.

U isto vrijeme, prvog i posljednjeg dana eksperimenta, dobrovoljci su doručkovali u laboratoriju.

Svi sudionici dobili su tostirani sendvič i milkshake.

Prema uvjetima eksperimenta, prije i poslije doručka, znanstvenici su sudionicima ponudili šest uzoraka nezdrave hrane na izbor i zanimalo ih je što i koliko bi voljeli jesti u ovom trenutku.

Ti su proizvodi uključivali žitarice za doručak, sendviče s čokoladnim namazom i druge proizvode.

Nakon izbora, sudionici su dobili mali dio.

Nakon zalogaja morali su se javiti jesu li uživali i žele li još.

Kao rezultat toga, kod volontera druge skupine, u samo tjedan dana “zapadnjačke prehrane”, pogoršala se izvedba testova pamćenja.

Stručnjaci su skrenuli pozornost na činjenicu da ljudi ne odbijaju brzu hranu i slatkiše odmah nakon doručka.

Istraživači tvrde da zapadnjačka prehrana može uzrokovati određena kognitivna oštećenja.

Ovi poremećaji ozbiljno utječu na sposobnost kontrole apetita.

Prema znanstvenicima, ovo je samo početak značajnih negativnih učinaka koji dolaze u budućnosti.

U stvarnoj životnoj situaciji, previše nezdrave hrane u prehrani može poremetiti kontrolu mozga nad apetitom, što dovodi do prejedanja.

Istodobno, rad memorije se pogoršava.

Općenito, istraživači su uočili promjene u funkcioniranju hipokampusa (dijela mozga odgovornog za bitne funkcije kao što su pamćenje, emocije i učenje) povezane s utjecajem neuravnotežene prehrane.

Do sličnih rezultata znanstvenici su došli provodeći pokuse na životinjama.

Znanstvenici tek trebaju otkriti točne mehanizme kojima nezdrava hrana utječe na rad mozga.

Trenutno su autori studije objavili apel kako bi se na državnoj razini regulirala prodaja takve hrane.

Fotografija: Pixabay

Rating
( No ratings yet )
Loading...
VRT